Skip to content Skip to footer

Baština

Atik džamija, nacionalni spomenik BiH

Atik džamija nalazi se između kalesijskih naselja Vukovije Gornje i Tojšići, u zaseoku Ćive. Dugo je bila središte vjerskog života za šire prostore i veći broj naselja. Zbog nedostatka izvora nerijetko se polemisalo o samom datumu izgradnje ove džamije. Ono što se sigurno zna jeste da je nastala u vremenu vladavine Osmanlija. Na osnovu usmenih predaja, te…

Read more

Lukomir, najizoliranije selo u BiH

Na gotovo 1.500 metara nadmorske visine nalazi se najviše i najizoliranije selo u BiH - Lukomir. Ovo selo pripada općini Konjic, od Sarajeva je udaljeno oko 50 kilometra i simbol je historijskog, kulturnog, arhitektonskog i ambijentalnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Ono je jedinstveno po svojim kamenim kućama starim i po 200 godina koje su prekrivene šindrom od trešnjinog drveta,…

Read more

Prečani: Nekropola stećaka u Kaurskom groblju

Nekropola stećaka u Kaurskom groblju u Prečanima sa 184 stećka, stari muslimanski nišani i ostaci zidova su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Selo Prečani se nalazi u podnožju planine Treskavice, oko 15 kilometara od Trnova. Planina Treskavica se prvi put spominje u pisanim izvorima Dubrovačkog arhiva u augustu 1373. godine, u povodu prenosa 100 tovara soli…

Read more

Slavi 132. rođendan: Zemaljski muzej BiH, DNK Bosanaca i Hercegovaca

Osnovan 1888. godine, Zemaljski muzej BiH, najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u Bosni i Hercegovini. Preživio je tri rata, pad carevine, višestruke promjene vlasti, a 1. februara proslavio je 132. rođendan. Prva ideja o osnivanju muzeja seže još u polovinu 19. vijeka, dok je prostor Bosne i Hercegovine - kao Bosanski pašaluk…

Read more

Spomenici iz BiH na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine

Bosna i Hercegovina je 2. juna 1993. godine postala članica Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Od 1972. godine, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas na popis UNESCO-a upisano je više od 1.000 dobara. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine su most Mehmed-paše…

Read more

Kameni most u nevesinjskom selu Bratač: Ovčiji brod, remek-djelo nepoznatog graditelja

Most u nevesinjskom selu Bratač, koji spaja obale rijeke Zalomke, mještani su nazvali Ovčiji brod. Tačnih podataka o njegovoj izgradnji nema, ali se pretpostavlja da su ga podigle Osmanlije, najvjerovatnije u 16. vijeku. Načinom izgradnje podsjeća na Stari most u Mostaru. Ovaj neobični most je predložen za nominaciju i potencijalni je kandidat za uvrštavanje na UNESCO-ovu…

Read more

Nacionalni spomenik u blizini Stoca: Drevni ilirski grad Daorson

Područje Stoca poznato je po brojnosti i raznolikosti kulturno-historijskih spomenika koji datiraju iz vremenskog raspona od oko 14.000 godina. U tom bogatstvu kulturno-historijske baštine nekako u drugom planu su ostaci Ilirskog grada Daorsona. Bio je to glavni grad heleniziranog ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini…

Read more

Šaban Ibrišimović, ključar Bobovca i pionir turističkog razvoja ovog kraja: Čuvari bosanske krune

Put do Bobovca, najznačajnijeg i najbolje utvrđenog grada srednjovjekovne Bosne, još je priličan izazov. Ako mu prilazite s kakanjske strane, put od Kraljeve Sutjeske do Dragovića, sela ispred oronulog kamenog spavača, nešto je lakši, s manje makadama. Pravac iz Vareša predstavlja pravu avanturu, što je još jedan od dokaza (ne)brige društvene zajednice o svojim znamenitostima, a tako…

Read more

Impozantno utvrđenje na Vratniku: Bijela tabija vjekovima bdije nad „sarajevskim amfiteatrom“

Smještena je na jugoistočnim obroncima Sarajeva, skrivajući u kamenom plaštu historiju grada od srednjeg vijeka do danas. Zasigurno predstavlja jedan od najimpozantnijih i najvrednijih objekata graditeljskog naslijeđa ovog prostora. Dominantan položaj Bijele tabije u odnosu na prirodni amfiteatar historijskog gradskog jezgra, te pogled koji se pruža duž rijeke Miljacke sve do savremenih stambenih naselja na zapadu…

Read more

Impresum:
Glavni i odgovorni urednik: Ismar Šmigalović
Redakcija: Merima Čustović, Amela Sijerčić
DTP: Vildana Sofić
Kontakt:
Telefon: +387 33 944 379
Marketing: +387 33 944 206; +387 33 944 207

© Feba d.o.o.