Skip to content Skip to footer

Slavi 132. rođendan: Zemaljski muzej BiH, DNK Bosanaca i Hercegovaca

Osnovan 1888. godine, Zemaljski muzej BiH, najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u Bosni i Hercegovini. Preživio je tri rata, pad carevine, višestruke promjene vlasti, a 1. februara proslavio je 132. rođendan.

Prva ideja o osnivanju muzeja seže još u polovinu 19. vijeka, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom carstvu. Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti.

Austro-Ugarska je okupirala Bosanski pašaluk 1878. godine, donijevši nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.

Odlukom tadašnje Zemaljske vlade, Muzej je osnovan kao samostalna državna ustanova, te 1. februara 1888. godine i zvanično otvorio svoja vrata. Prvi direktor Zemaljskog muzeja bio je visoki činovnik austrougarske vlade u Bosni i Hercegovini, Kosta Hormann.

Oktobra 4. 1913. svečano, uz prisustvo poglavara Zemaljske vlade – Oskara Potioreka, otvorena je današnja zgrada muzeja, čiji izgled je djelo slavnog arhitekte Karla Paržika. Nakon više od dvije decenije nesređenog pravnog statusa i odsustva finansijske podrške države, na isti dan, 4. oktobra 2012. godine, Zemaljski muzej BiH je prvi put u 124 godine postojanja bio zatvoren za javnost, da bi tri godine poslije, 15. septembra, ponovo otvorio svoja vrata.

Osim što prikuplja, čuva i prezentira bh. kulturno naslijeđe, Zemaljski muzej BiH je važan dio očuvanja tog naslijeđa za generacije koje će doći iza nas. Muzej čuva tri miliona eksponata, od kojih su najzanimljiviji izloženi u stalnim izložbenim postavkama koji broji tri odjeljenja – Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju.

U toku je obnova Odjela za prahistoriju, a postavka bi publici mogla biti dostupna krajem ove godine. Zemaljski muzej BiH svih ovih godina razvijao se do statusa najvažnije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, on je rodni list i DNK svih Bosanaca i Hercegovaca.