Franjevački samostan “Duha Svetoga” nalazi se u Fojnici, živopisnom gradiću smještenom u centralnom dijelu BiH, svega 50-ak kilometra od Sarajeva. Samostansku cjelinu danas čine crkva, muzej i arhiv. Veoma je važno kazati da su predmeti koji se danas nalaze u Samostanu uglavnom rađeni od fojničkog zlata i srebra, te da su ih radili fojnički majstori.
Zbog dotrajalosti je 2000. godine srušen stari dio samostana u kojemu je bio smješteni muzej i biblioteka, te izgrađena nova zgrada na istom mjestu. Muzej je svečano otvoren 2014. godine, a obnovljen je uz finansijsku podršku Vlada FBiH, Turske i Vlade Hrvatske. Danas je to jedan od najmodernijih muzeja u BiH, koji je 2017. godine bio na užoj listi za najbolji muzej u Evropi.
Cjelokupno blago koje baštini samostanski muzej je od neprocjenjive vrijednosti, pa tako s pravom nosi titulu jednog od najbolje uređenih muzeja u BiH, a kao takav iz godine u godinu privlači veliki broj turista kako iz BiH, tako i inostranstva.
Dolazak franjevaca
Franjevci su u Fojnicu došli prije 650 godina, najvjerovatnije iz Srebrenice, nastavivši s rudarstvom, jer taj kraj je bogat raznim rudama, srebrom, zlatom, živom. Nastanjuju se na mjestu koje se zove Pazarišće, gdje su napravili mali samostan, crkvu i organizovali fratarski život.
Kao područje koje obiluje ljekovitim izvorima vode i rudnim bogatstvom, još u 10. vijeku Fojnica je bila izuzetno poželjno mjesto za stanovanje, a naseljavali su je Dubrovčani i Sasi koji su se bavili iskopavanjem rude koju su kasnije nosili u svoje krajeve. Kako su radnici poticali uglavnom iz katoličkih zemalja, oni su zamolili crkvene vlasti da u Fojnicu dovedu katoličke svećenike.
Prvi svećenici bili su Dubrovčani, potom dominikanci koji su se također zadržali vrlo kratko, da bi tek početkom 14. vijeka Fojnicu trajno naselili franjevci, koji su nekoliko desetljeća kasnije na brdu Križ izgradili crkvu i samostan koji danas predstavljaju značajno kulturno-historijsko blago BiH. Danas se u njegovom muzeju pažljivo čuvaju eksponati koje su kroz vjekove prikupljali fratri uz pomoć lokalnog stanovništva, kao i izuzetno vrijedni dokumenti i knjige.
Samostan u Fojnici ima izuzetno bogatu biblioteku, u kojoj se pažljivo čuva više od 50.000 knjiga, među kojima je 13 inkunabula. Većina naslova je iz perioda od 1850. godine do danas, ali tu su i naslovi nastali do 1850. godine. Za slijepe i slabovidne osobe pripremljen je vodič na Brajevom pismu, kako bi i oni na svoj način mogli doživjeti draž muzeja. U suvenirnici se mogu kupiti unikatni predmete, koje ručno izrađuju članovi različitih fojničkih udruženja te domaće vino, rakiju, likere i mehleme. Kroz Muzej nas je provela vodič Natalija Šimunić, strpljivo objašnjavajući vrijednost i značaj blaga koje se ovdje čuva.
– Jedan od najvažnijih dokumenata koji se čuva u samostanskom muzeju je Ahdnama iz 1463. godine kojim je sultan Mehmed II El-Fatih na molbu fra Anđela Zvizdovića, dozvolio franjevcima slobodno kretanje po Bosni i djelovanje među narodom. Nakon pismenog odobrenja da franjevci ostanu u Bosni, dogovoren je susret sultana i fra Anđela, a kao znak poštovanja i prijateljstva sultan je ogrnuo fra Anđela svilenim plaštom, koji se i danas čuva u Muzeju. Pored svilenog plašta, među posebno vrijedne predmete ubrajaju se i crkveno posuđe, amfore, predmeti koje su izrađivali fojnički zlatari i datiraju iz 15. i 16. vijeka, nakit iz osmanskog perioda, različito srednjovjekovno oružje, te crkvena zvona iz otomanskog perioda.
-Ovdje se čuva i više od 3.000 originalnih rukom pisanih turskih dokumenata, koji još nisu prevedeni i u potpunosti se još ne zna šta piše u njima. Jako dosta dokumenata su Turci poprskali zlatom – kaže Natalija Šimunić.
-Galerija umjetničkih slika ne može vas ostaviti ravnodušnim kao ni odjeli numizmatike, filatelije, mnogo je albuma starih fotografija. U biblioteci su najstarije inkunabule, knjige koje nastale 1450 do kraja 15. vijeka. Imamo ih 13. Čuvamo i najstariju sliku u BiH, na njoj piše 1328. godina. Radi se o drvenoj podlozi i vazi s cvijećem na njoj – pojasnila je Šimunić.
U Muzeju se nalaze i predmeti iz 16. stoljeća, ali i Fojnički grbovnik iz 17. vijeka. Muzej posjeduje i Muhamedov list, koji je izašao odmah nakon Ahdname, napisan je na bosančici, a potvrđuje ono što piše u Ahdnami. U ovom muzeju se nalaze narodna nošnja i nakit, sprave za preradu tekstilnih vlakana, privredne alatke i pomagala, zanatske alatke i proizvodi, te brojni drugi predmeti koji ilustriraju svakodnevni život stanovnika Fojnice u 19. i 20. vijeku. Značajno mjesto unutar prostorija Muzeja pripada i kolekciji hladnog i vatrenog oružja u rasponu od prethistorijskog doba do kraja 19. vijeka, kao i zbirci minerala i ruda, s obzirom na to da je Fojnica bila poznata kao rudarski kraj.
Nacionalni spomenik
Samostanski arhiv je bogat vrlo raznovrsnom i vrijednom građom. U njemu se čuvaju dokumenti od posebne važnosti kako za franjevačku, tako i za opću bosansku historiju. Sređen je i pristupačan istraživačima. Sačuvano je i 156 dokumenata na bosančici, nastalih između 16. i 18. vijeka. Samostanska riznica vrlo je bogata umjetničkim predmetima praktične crkvene primjene izrađenim od metala ili tkanine.
Pokretno blago ovog samostana, poput muzejskih eksponata, starih knjiga, arhiva, slika proglašeno je nacionalnim spomenikom prije samog samostana, a graditeljska cjelina crkve Duha Svetoga i Franjevačkog samostana u Fojnici proglašeni su nacionalnim spomenicima BiH u oktobru 2011.
Gvardijan Samostana ponovo je poznato lice, fra Mirko Majdančić, koji se u Fojnicu vratio prije nešto više od mjesec. Ovdje je službovao šest, a potom punih deset godina u Varešu. Bosanac od glave do pete, koji je ovaj nacionalni spomenik vratio u fokus javnosti za vrijeme prvog službovanja. Majdančić je i uspješan menadžer, motivira ljude iz Samostana. Priprema manifestaciju „Susreti“ za 13. septembar, kada će biti postavljen i spomenik dva značajna susreta u historiji.
– Ljudi iz samostana moraju se sanalaziti i pisati projekte. Nekada je to prihvaćeno kod nadležnih političkih struktura, nekada nema novca. Za ovaj spomenik sredstva su skupljali franjevci, samostani, ministarstva, aktuelni načelnik Fojnice Sabahudin Klisura obećao je u budućnosti svaku vrstu pomoći. Svečanost je simbolično nazvana „Susreti“, a posvećena je 800. godišnjici susreta sv. Franje i sultana al-Malika al-Kamila u dva egipatska grada – Damietti i Kairu, te 550. godišnjici susreta fra Anđela Zvizdovića sa sultanom El Fatihom. Održavaju se na inicijativu pape Franje, koji ih smatra bitnim za razumijevanje ljudi, susretima mira – kaže fra Mirko Majdančić.
