Nacionalni spomenik u blizini Stoca: Drevni ilirski grad Daorson

PHOTO: VELIJA HASANBEGOVIĆ

Područje Stoca poznato je po brojnosti i raznolikosti kulturno-historijskih spomenika koji datiraju iz vremenskog raspona od oko 14.000 godina. U tom bogatstvu kulturno-historijske baštine nekako u drugom planu su ostaci Ilirskog grada Daorsona. Bio je to glavni grad heleniziranog ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve.

Ostaci ovog nekada najjačeg grada u širem području nalaze se u selu Ošanjići. Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima.

Ratničko pleme

Gradina Daorsona je nastala na prahistorijskom utvrđenom naselju koje je tu kontinuirano postojalo još od početka ranog (17. do 16. vijeka prije nove ere), pa sve do kraja kasnog bronzanog doba (9. do 8. vijeka prije nove ere). Poznato je kako je od 167. godine prije nove ere rijeka Neretva bila sjeverozapadna granica Rimske republike na Balkanu, pa i granica Daorsa, koji su u okviru te države uživali neku vrstu autonomije. U to doba Daorse su iz pravca rijeke Cetine napadali Delmati, moćno ratničko pleme čija se vlast u nekim periodima pružala preko Cetine u pravcu rijeke Neretve.

U vrijeme ratova između Cezarovih i Pompejevih pristalica na obali Jadranskog mora Delmati su se našli na jednoj strani, a Daorsi na suprotnoj. Pompejev legat je 49. godine prije nove ere stupio u savez s Delmatima i njima pridruženim plemenima, dok su Daorsi pristali uz Cezarovog pretora Vatiniusa koji započinje ratne operacije protiv Delmata u proljeće 45. godine prije nove ere.

Gotovo je sigurno da su Delmati baš u to vrijeme napali grad Daorson i potpuno ga razorili. Iz podataka o ratovima Vatiniusa protiv Delmata može se prilično tačno utvrditi vrijeme uništenja grada Daorsona i prekida života u tom gradu. Arheološki materijal s utvrđenja datira iz druge polovine 1. vijeka prije nove ere, što se podudara s pretpostavljenim vremenom napada na grad i s prekidom života u njemu.

Na ruševinama grada Daorsona nikada kasnije nije nastalo trajnije naselje. Pojedinačni i rijetki nalazi zastupljeni su na tom prostoru iz raznih epoha i vijekova, pa i najnovijeg vremena, jer su se ljudi tamo često kretali. Kasnije se novi centar Daorsa razvio u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca, početkom 1. vijeka prije nove ere kao municipij Diluntum.

Daorson su činile tri cjeline od kojih je centralna bila citadela – akropola koja je bila opasana „kiklopskim“ zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Odbrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65, širok 4,2, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja. Ostaci planski organiziranog naselja prostiru se istočno i sjeveroistočno od akropole, izvan utvrđenog dijela.

Kovanica novca

Nakon prvih iskopavanja iz 1963. godine, arheolozi su pronašli ostatke brojnih amfora za vino, te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz, bronzanu kacigu. Ona je bila ukrašena nizom grčkih likova – Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i ilirski reljef sa 13 zmija i pet pari orlovskih krila.

U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s alatima, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. godine prije nove ere, te devet s grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe). Važnost novca je bila velika, značila je nezavisnost plemena Daorsa, ali i potvrdu da su imali razvijen obrt, kulturu i trgovinu s drugim narodima. Oblici prikazanih brodova upućuju na zaključak da su Daorsi gradili dvije vrste brodova – ratne i trgovačke.

Daorson se također nalazi u neposrednoj blizini lokaliteta Desilo u Hutovu blatu, gdje je Snježana Vasilj otkrila ilirske brodove, prve takve vrste u svijetu. Niels Miller Schiesel s Njemačkog arheološkog instituta u Frankfurtu je 2007. godine radio geomagnetna istraživanja Daorsona. Njegova istraživanja su otkrila zidine koje se danas nalaze pod slojem zemlje, a koje su oko 500 godina starije od zidina koje su već otkopane. Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Daorson je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Komentari