Veliki turistički potencijal: Nestvarna ljepota Ramskog jezera

Ramsko jezero ili hercegovački biser, kako ga nazivaju mještani, veliki je turistički potencijal naše zemlje. Njegova maksimalna dužina je 12 kilometara, površina oko 1.500 hektara, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara.

Ramsko jezero je smješteno u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine, na području današnje općine Prozor-Rama. Iako je nastalo kao rezultat potapanja korita rijeke Ramei 20-ak naselja 1968. godine prizor Ramskoga jezera čini se nestvarnim i svrstava ga u najljepša jezera u Evropi.

Izgradnja hostela

Nestvarnu ljepotu Ramskom jezeru daju ostrva i poluostrva, među kojima je najpoznatije poluostrvo Šćit, gdje se nalazi Franjevački samostan Rama-Šćit. Franjevci, koji u Bosni djeluju od kraja 13. vijeka, podigli su samostan u Rami najvjerojatnije u 15. vijeku, prije dolaska Osmanlija.

Jezero godišnje posjeti od 10.000 do 15.000 posjetilaca, turista, ribolovaca i sportista. Neotkriveno bogatstvo Rame najviše su prepoznali veslači iz raznih dijelova svijeta, koji se svake godine odmaraju u Franjevačkom samostanu Rama-Šćit i postižu sportsku formu klizeći po mirnoj vodi jezera.

– Veslači uživaju na pripremama kod nas. Prijaju im zelenilo, priroda, pogled na ramska sela i dobra saradnja s Općinom. Tokom ljeta jezero obilaze turisti, ne u tolikom broju koliko bi to moglo i trebalo biti, a kad dođe zima, sve utihne. U miru i tišini ovdje ostaju samo sestre i fratri – kaže fra Mijo Džolan, te naglašava da se Ramljani raduju svakom novom dolasku drugih klubova i turista.

Potencijala koji u turističkom pogledu nudi ovo jezero svjesni su u Općini Prozor-Rama, zbog čega su posljednjih godina pokrenuti brojni projekti kojima se nastoje obogatiti ponuda i sadržaji na Ramskom jezeru. Izgrađen je veslački centar, koji je do sada bio domaćin brojnim stranim veslačkim reprezentacijama, a u sklopu ovog centra planirana je i izgradnja hostela.

Iz Agencije za lokalni razvoj općine Prozor-Rama ističu da je nedostatak smještajnih kapaciteta najveća kočnica turističkog razvoja općine, koja je prepoznala taj problem i krenula u njegovo rješavanje.

– Općina je aplicirala jednim projektom prekogranične saradnje prema IPA fondu i najvjerovatnije ćemo dobiti sredstva koja će biti utrošena u izgradnju hostela i pratećih objekata. Svjesni smo da nam je najveći problem nedostatak smještajnih kapaciteta, zbog čega se turisti zadržavaju kratko – kazao je Danijel Burečić, koordinator za turizam općinske Agencije za lokalni razvoj.

Također, na jezeru nema ni uređenih plaža za kupanje pa su i na tom polju zamišljeni neki projekti.

– Ide se u tom pravcu da se uredi nekoliko mjesta na obali da bismo jezero učinili pristupačnijim za kupače. Iz godine u godinu sve više gostiju dolazi na Ramsko jezero. Osim veslača i ribara, to su i vikend gosti, odnosno kamperi. Najviše je Sarajlija koji kampiraju na obali jezera – dodaje Burečić.

Planinski masivi

Da bi poboljšali promociju Ramskog jezera i drugih potencijala ove općine, krenulo se i u izradu turističkog vodiča, a Općina uveliko radi i na uvezivanju s turističkim zajednicama i agencijama da bi privukli što više stranih turista.

Područje Ramskog jezera ograničeno je strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Glavni tok čini rijeka Rama, koja izvire iz dva snažna izvora. Lijevi izvor je stalan i naziva se ljetnim izvorom.

Uzvodno se nalazi zimski izvor koji se aktivira uslijed velikih padavina i otapanjem snijega. Nizvodno, glavnu količinu vode Rama dobiva iz krških izvora Buk i Krupić koji su ispod površine jezera, a u vrijeme većih padavina pojavljuju se i imaju kratak tok.

Cestovna komunikacija do Ramskog jezera postoji iz Prozora asfaltnom cestom, te iz Tomislavgrada, Livna i Splita novom asfaltnom trasom otvorenom za promet 2006. godine, a iz Posušja se do jezera stiže preko Blidinja, Kedžare i Orašca, predjela koje, također, vrijedi vidjeti.

Facebook Komentari