Svjetski likovni umjetnici o ljepotama BiH: Nesalomljivi duh i vedri ljudi, zemlja gdje se stranac osjeća kao kod kuće

Bosna i Hercegovina, mala zemlja u jugoistoistočnoj Evropi biser je tog područja. Zemlja u obliku srca, a u srcu Evrope, svojim nevjerovatnim ljepotama “tjera“ posjetioce da ponovo dođu. Bogata kulturom, historijom, izvanrednog krajolika, inspiracija je mnogima. O njenim ljepotama su napisane knjige, pjesme, reportaže, snimljeni filmovi, pjevane pjesme… Danas gotovo da nema velikih medijskih kuća koje u svojim izvještajima nisu odabrali BiH kao destinaciju koju treba posjetiti.

Ljepote Bosne i Hercegovine kroz sevdah, na slikarskim plantnima, vječnim su učinili i umjetnici iz deset svjetskih zemalja – Turska, S. Kipar, S. Makedonija, Grčka, Francuska, Italija, Albanija, Crna Gora, Srbija, Kosovo, koji su krajem augusta boravili u Sarajevu u okviru 7. Internacionalne kolonije. Bila je to prilika da saznamo kako su oni doživjeli našu domovinu…

Birsen Ceken (Turska)

Sarajevo i Mostar davno su zarobili moje srce, i često su motivi na mojim umjetničkim djelima. U BiH se osjećam kao kod kuće. Na sarajevskoj koloniji sam bila i ranije, ali uvijek s novim doživljajima i emocijama. Uz arhitektonsku građu i atmosferu koja vlada, ukrštaju se razne kulture i religije, i to me posebno nadahnjuje. Pozitivno utiče na mene i to što su ljudi veoma srdačni i gostoljubivi.

Pinar Koc (Turska)

Bosna i Hercegovina ima vrlo posebno mjesto u srcima turskog naroda zbog naših snažnih historijskih, kulturnih i društvenih veza. Zajedničke karakteristike naših društava posebno se odražavaju na polju umjetnosti i kulture. Međunarodna likovna kolonija okupila je umjetnike iz različitih zemalja regije s istim duhom naklonosti koji je “sevdah”. Sve vrijeme ovog čudesnog događaja, naši umjetnički komadi izražavali su se pozitivni osjećaji ljubavi, harmonije i prijateljstva. Uspjeh ove kolonije u velikoj mjeri ovisi o dražesnim ljudima Bosne i Hercegovine, poznatim po gostoprimstvu koje nas je sve inspirisalo u stvaranju naših umjetničkih djela.

Gian Luca Palazzolo (Italija)

U Sarajevo sam došao na odmor prije tri godine i jednostavno sam se zaljubio taj grad. Od tada sam čekao priliku da se vratim, i sada jesam. Dobio sam priliku da upoznam lijepe ljude koji ovdje žive i čudesne pejzaže Bosne. Mislim da je Sarajevo upravo postalo moj “posto dell’anima” (mjesto duše)!

Selver Kadrović (Crna Gora)

Dugo sam isčekivao da proputujem kroz Bosnu i Hercegovinu, baš kao u pjesmi Safeta Isovića “prođem Bosnom kroz gradove”.  Sarajevo ima svoju dušu i uvijek rado dođemo. Ono što je posebno ostavilo pečat kod mene je Počitelj. Potpuno posebna priča koja me oduševila.

Nehat Beqiri (S. Makedonija)

Nesalomljivi duh i vedri ljudi. Puno humora i sevdaha. Gdje se i stranac osjeća kao kući. Prelijepa zemlja Bosna.

Azra Hamzagić (Srbija)

Kratak boravak u BiH je bio više nego zanimljiv. Svaki grad priča za sebe. Zemlja između tradicije i modenog, a u njoj spoj oba. Uvijek je predstavljala, i dalje predstavlja most ova dva suprotna kulturološka pola. Noseći takvo breme mosta, ćuprije, prelaza, to se dalje prenijelo na samu unutrašnjost zemlje, pa ona sada ima toliko mostova. Jedan od najpoznatijih je onaj u Mostaru gdje smo nakon obilaska Sarajeva, Počitelja, Blagaja i ostalih destinacija, imali prilike vidjeti skokove hrabrih kako se bliže vječnom trajanju.

Fatih Başbuğ (Turska)

Sarajevo je zemljopis za Turke, koje ima povijesne korijene duboke i važne primjere naše kulturne baštine. Turci imaju drugačiju simpatiju i ljubav prema bosanskom narodu. Ovaj događaj je aktivnost koja objedinjuje kulturnu komunikaciju, okuplja umjetnika iz različitih zemalja i služi univerzalnosti koja kombinira jezik komunikacije s jezikom umjetnosti. Nadam se da će se proces koji nastavlja taj cilj i ideali nastaviti, te da će umjetnici proizvesti mnoga umjetnička djela za Bosnu.

Idriz Eskil (Turska)

Prvi put sam se sreo u toploj, ali neodoljivoj atmosferi moje sarajevske kulture. Preci su me dočekali kao foto album, kao stari prijatelj koji će prigrliti toplu, iskrenu i odvojenu tugu. Bez obzira koliko godina pokušavali da se promijene, osjećao se prkosan otpor. Zapitao sam se : “gdje si bio?“ Da, kasnio je sastanak, ali ja sam ovdje i pobrinut ću se za tebe i sebe. Prepoznat ću sebe, kada razumijem vas. Razgovarat ćemo o našim zajedničkim ljubavima poput dvije različite grane stabla. Pozvan sam u Umjetničku koloniju i znao sam da nas različiti jezici i ostali umjetnici neće moći razdvojiti i da ćemo se složiti s vlastitim jezikom umjetnosti. Sa svojim novim prijateljima imao sam sjajne uspomene. Jezik umjetnosti je univerzalan. Stotine riječi u tekstu kojim pokušavate izraziti sliku, fotografiju, skulpturu na svakom jeziku, svakodnevno se iznova ponavlja.

Hasan Zeybek (S. Kipar)

Drago mi je što smo bili dio međunarodne kolonije koja je za nas veoma značajna kulturološka i umjetnička perspektiva. Iskreno, na koloniji smo se osjećali kao u svojoj domovini i zahvalan sam svima na tome. Sarajevo je multikulturalni i jedinstveni grad u Evropi, a na ovoj likovnoj koloniji imali smo priliku vidjeti našu sličnost i kulturnu povezanost kroz slikanje i umjetnosti.

Nilufer Inandin (S. Kipar)

Sretna sam što sam ponovo bila u Sarajevu, ali ovaj put sa mojim malim sinom Mustafom. Vjerujem da je ova međunarodna kolonija u kulturološkom slučaju veoma važna. Pruža šansu da osvijesti kulturološki i umjetnički učinak, uz sve ljepote koje BiH ima.

Nora Lefa (Grčka)

Bosna i Hercegovina je kompleksna i zato je teško definirati a upravo u tome je njena čar. Ta složenost se više osjeća nego što se vidi ili se može opipati našim čulima. To je onaj bogat doživljaj, jak utisak iz kojeg možemo izvlačiti priče, pjesme, slikati slike ali nikada ne možemo opisati do kraja, nikada ne iscrpetjeti do kraja. Bosna i Hercegovina se nalazi između stvarnosti i nestvarnosti. Nju čine reprezentacijske i nevidljive apstraktne karakteristike u širi koncept fenomena. Bosna se prepoznaje u njenim ljudima koji nose i reprezentiraju kompleksnost tog prostora. Prizor prostora uključuje elemente i događaje koji su nedodirljivi i nevidljivi koja se prepoznaju kroz osjećaj divljenja, kroz estetiku koja nas obuzima, kroz memoriju, kroz vremensku neodređenost to jeste kroz njen multiplicitet. To su mitske dimenzije koja odmiče od materijalnih kvaliteta prostora, i koje jedino kao takve mogu postati motiv kracije, mimike i reprezentacije. Ta moćna mjesta javljavu potrebu ljudi da ta mjesta prisvoje, zanemarujući njihv nematerialni dio, njenu dušu.

Komentari