Ornitološko društvo „Naše ptice“ je nevladina, nepolitička i neprofitna organizacija koja se prvenstveno bavi proučavanjem i zaštitom ptica i njihovih staništa. Njihov rad je podijeljen na nekoliko segmenata, od kojih je najvažniji istraživački rad usmjeren na prikupljanje podataka o lokalnoj populaciji ptica savremenim metodama, od prstenovanja ptica do praćenja njihovog kretanja primjenom odašiljača. Također, redovno rade kartiranje gnjezdarica i zimsko prebrojavanje ptica vodenih staništa u cilju prikupljanja što kvalitetnijih kvalitativnih i kvantitativnih podataka.
-Rezultati toga su identifikacija i proglašavanje područja od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Area – IBA područja), kao i niz aktivnosti na očuvanju specifičnih staništa i vrsta. Na istraživački rad veže se edukativni rad s različitim uzrastima i socijalnim kategorijama, od djece predškolske dobi do najstarijih, kroz predavanja, radionice i tematske izlete. Treća grupa su promotivne aktivnosti, koje se prvenstveno odnose na promociju posmatranja ptica (birdwatching) i promocije datuma vezanih za ptice ili prirodu općenito. Sve ovo prati izdavačka djelatnost, od naučno-stručnog časopisa „Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“ do niza publikacija, priručnika, letaka, postera i sličnih materijala – kaže Nermina Sarajlić, istraživač-ekolog u društvu „Naše ptice“ u intervjuu za magazin Visit BiH.
Kakav je stepen zaštite i brige o pticama u BiH?
-Nažalost, zaštita i briga o pticama kod nas je na veoma niskom nivou. Iako kod građana postoji određeni senzibilitet, a i zakonske osnove se postepeno poboljšavaju, u praksi je slika potpuno drugačija. Krivolov je veoma prisutan, čak i na zaštićenim područjima. Hvatanje i ubijanje ptica, uništavanje gnijezda i prisvajanje ptića većina građana ne smatra krivičnim djelom i rijetko kada se takav slučaj prijavi. Bilo je nekoliko slučajeva da su ribarska i lovačka udruženja i udruženja pčelara “krivce” za svoje probleme nalazili u pticama i javno pozivali na ubijanje vrsta koje su na području BiH zaštićene. Još nemamo azil za prihvatanje i oporavak povrijeđenih jedinki. Također, veoma malo mladih iskazuje interes da se ozbiljnije uključe u istraživanja i zaštite ptica i prirode općenito.
Koliko je društava u BiH koje se bave zaštitom i očuvanjem ptica, pogotovo ugroženih vrsta?
-Naše udruženje je jedino u BiH koje se striktno bavi pticama, i to divljim populacijama (da ne bude zabune i miješanja sa kolegama uzgajivačima koji su se označili kao ornitološki savez), a ima i niz drugih nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirode i dio svojih aktivnosti posvećuju i pticama. Kao primjer, spomenut ćemo naše dugogodišnje saradnike udrugu “Naša baština” iz Tomislavgrada, Novi Val iz Blagaja, Ekološku udrugu “Lijepa naša” i Udrugu “Čaplja” iz Čapljine i Centar za zaštitu životne sredine i Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banje Luke.
Koliko je u BiH ugroženih vrsta ptica?
-Do sada je historijski zabilježena 351 vrsta ptica, od kojih su neke danas, poput lešinara i velike droplje, potpuno nestale. Generalno, sve su ptice manje ili više ugrožene. Najugroženije među njima su one koje su pod velikim pritiskom zbog ubijanja ili uništavanja staništa, u prvom redu vrste vezane za močvarna staništa, koja stradaju usljed isušivanja, požara ili eksploatacije treseta, i grabljivice. Drugoj kategoriji pripadaju brojne pjevice koje se nelegalno love u BiH i švercuju preko granice za potrebe restorana u Italiji, gdje se meso pjevica smatra delikatesom. Uzgajivači ptica često mežama ili ljepilom hvataju divlje štigliće i zebe, posebno u Hercegovini i srednjoj Bosni. Značajan broj ptica strada i “slučajno” od trovanja, sudara s električnim vodovima ili propelerima vjetroelektrana. Konačno, zbog neznanja, bahatosti ili praznovjerja nerijetko stradaju sove, rode, ždralovi, kormorani, golubovi, vrane…
Izdvojite nam neke projekte i manifestacije koje organizirate u BiH s ciljem očuvanja i zaštite ptica?
-Iz naučno-istraživačkog dijela rada posebno smo ponosni na to što smo po prvi put započeli prstenovanje ptica u BiH s prstenovima naših oznaka. Tu je i redovni rad na zimskom prebrojavanju ptica močvarnih staništa koje bez prestanka radimo skoro deceniju i pol. Učestvovali smo u prikupljanju podataka za izradu Drugog evropskog atlasa gnjezdarica i sad nastojimo i nadamo se da ćemo uspjeti uraditi Prvi atlas gnjezdarica u BiH. Od manifestacija moramo izdvojiti Ornitofestival, koji s ciljem promocije kulturnog i prirodnog blaga BiH preko područja koja su i poznata po pticama, organizujemo od 2012. godine, svake godine u drugom mjestu i svake godine u saradnji s drugom lokalnom nevladinom organizacijom. Pored toga, redovno oblježavamo Međunarodni dan močvarnih staništa, Svjetski dan ptica selica i Evropski vikend posmatranja ptica čime nastojimo motivirati građane, osobito mlade da se uključe u naše aktivnosti. Od programa namijenjenih mladima, izdvojit ćemo Spring Alive, koji za cilj ima upoznavanje djece školskog i predškolskog uzrasta s pticama selicama i značajem očuvanja njihovih staništa, a od “ozbiljnijih” projekat BalkanDetox LIFE, koji za cilj ima borbu protiv trovanja divljih životinja i Adriatic Flyway čija se četvrta faza uskoro završava, u kojem nevladine oganizacije s područja Balkana, u saradnji s fondacijom EuroNatur i uz podršku fondacije MAVA, rade na suzbijanju krivolova ptica na Jadranskom migratornom putu.
Može li birdwatching postati turistička ponuda i atrakcija u BiH?
-Ne samo da može, ono to već jeste. Možda ne još toliko naglašeno, ali primjer porodice Perković iz Livna i njihove male djelatnosti pod nazivom Sturb.ba dokazuje da je birdwatching interesantan turistički brend u koji treba uložiti, kako u infrastrukturu, tako i u školovanje vodiča.
U Hercegovini su postojali bjeloglavi supovi. Međutim, otrovani su. Postoji li neki projekat ponovnog nastanjivanja ove strogo ugrožene vrste ili ih ima samo u preletima?
-To je jedna od najžalosnijih ornitoloških priča kod nas. Početkom prošlog vijeka BiH je, uz Grčku i Španiju, bila jedina država u kojoj su se mogle vidjeti sve četiri vrste evropskih lešinara – a danas nemamo niti jednu. Viđamo ih samo ako slučajno prelete ovuda, tražeći hranu. Pokušaj kolega iz Blagaja da reintrodukuju bjeloglavog supa nije uspio, sve ptice su potrovane i do danas ne znamo ko je kriv za to. Ovakav program, kao i program za malog tetrijeba, iziskuje velike napore, ljude i sredstva i posebno podršku lokalne zajednice.
Koje su najrjeđe i najegzotičnije vrste ptica koje možemo vidjeti u BiH?
-Nemamo mi tih “fancy“ vrsta kao što su one koje se mogu vidjeti u Africi, Aziji ili Južnoj Americi. Ipak oni koji jednom vide pčelaricu, orla bjelorepana, velikog tetrijeba ili ždralove u seobi ostat će vječito zaljubljeni u ptice. Od rijetkih, izdvojit ćemo zlatovranu za koju od 1918. godine nije bilo podataka o prisustvu na području BiH, dok nije ponovo viđena 2010. u okolini Tomislavgrada. U posljednih par godina bilježili smo pojavu ibisa, pa su osim blistavog, koji gnijezdi na Hutovom blatu, zabilježeni i ćelavi i sveti ibis.
Da li je BiH članica nekih međunarodnih organizacija za zaštitu ptica?
-Naša organizacija je član EURING-a, međunarodne organizacije za prstenovanje ptica, a trenutno radimo na jačanju kapaciteta za priključenje partnerstvu sa BirdLife International. Što se države tiče, ona je potpisnica nekoliko međunarodnih konvencija koje propisuju zaštitu ptica, ali se osim paragrafa na papiru malo šta radi u praksi.
Na kojem području u BiH se nalazi najviše ptica, bilo da je riječ o preletu ili stalnom staništu?
-Livanjsko polje s Buškim jezerom i Hutovo blato su naša dva najznačajnija područja i po broju vrsta i po broju jedinki. Na ovim područjima tokom migracija i zimovanja bude i više od 25.000 jedinki, a broj pojedinačno registrovanih vrsta na ovim područjima se bliži broju 300. I druga kraška polja, kao što su Mostarsko blato, Duvanjsko polje i Kupreško polje, su izuzetno važna za odmor i ishranu ptica tokom seobe.
Na koji način pomoći jačanju organizacija koje se bave proučavanjem i zaštitom ptica?
-Dva su osnovna načina. Prvi, koji se više odnosi na pojedince – pridružite nam se i budite član, pa svojim radom pomozite boljem poznavanju i zaštiti vrsta i staništa. Drugi, koji se više odnosi na privredne subjekte – možete podržavati naše aktivnosti u vidu sponzorstva ili donacija. Kako mi volimo reći, “Postanite i Vi prijatelj ptica!”.
