Hagada – knjiga koja je preživjela inkviziciju i tri rata

Najsjajniji biser iz bogatog kulturnog naslijeđa naše zemlje koji se čuva iza zidina Zemaljskog muzeja BiH svakako je pashalna Hagada, jevrejski iluminirani kodeks, širom svijeta poznat kao Sarajevska hagada.

Nastala je u drugoj polovini 14. stoljeća na području sjeverne Španije, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barceloni oko 1350. godine, a kako je navedeno na oficijelnoj internet stranici Zemaljskog muzeja BiH, moguće da je nastala kao dar za vjenčanje članova dvije poznate familije Šošan i Elzar, jer se njihovi grbovi: štit sa rozetom / ružom (hebr. – shoshan) i krilom (hebr. – elazar) nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barselone. Na tlo Bosne i Hercegovine donijeli su je protjerani Jevreji Sefardi, a 1894. godine Zemaljski muzej BiH otkupio ju je od sefardske porodice Koen za 150 kruna.

Novi sef i posebna karta

Sadržaj Sarajevske hagade ispisan je krasnopisom i ukrašen minijaturnim slikama na prerađenoj i istančanoj koži, koja ima 142 pergamentska lista, po čemu je jedinstvena u svijetu. Knjiga je preživjela inkviziciju, Prvi i Drugi svjetski rat, te protekli rat u BiH i svjedoči o vremenima u kojima se itekako brinulo o kulturnom bogatstvu.

U godinama nakon rata rijetko kada je bio izložen original Hagade, jedva četiri puta godišnje, ali i to će se promijeniti u junu, do kada je planirano da će biti završena obnova i rekonstrukcija sobe u kojoj se Hagada nalazi, kao i obnova sigurnosnih sistema. Projekat „Hagada bliža vama“ podrazumijeva novi način prezentacije ovog vrijednog rukopisa, a finansira ga Francuska, dok je za implementaciju projekta zadužen UNESCO.

– Ukupna vrijednost projekta je 150.000 KM. Većina tog novca bit će utrošena na obnovu sobe u kojoj se sada čuva Hagada. Nabavlja se novi sef koji je jako skup, jer će se raditi prema knjizi, i takva dva na svijetu neće postojati. Cilj je dakle da se podigne dodatna sigurnost knjige. Prema sefu će se obnoviti čitava soba s novom klimom i novom postavkom koja će osim Hagade kao centralnog dijela te sobe, uključiti i originalne srednjovjekovne povelje, dijelove plašta kralja Tvrtka I – istakao je Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Oni koji budu željeli vidjeti Hagadu, plaćat će i posebnu kartu jer to je jedan od izvora prihoda Muzeja.

– Velika je potražnja za Hagadom, a treba imati u vidu da je do početka rata u BiH bila izložena svega nekoliko sati u Muzeju, zato što nikada nisu postojali adekvatni uslovi. Mislim i da su prethodni direktori pokušavali da naprave malo mistike oko nje. Mi ćemo odrediti stalne termine u kojima će original Hagade biti dostupan – pojasnio je Sijarić.

Podrška UNESCO-a

Prije tri godine ovaj vrijedni eksponat je digitalizovan što je dosta doprinijelo njegovoj dostupnosti, a pomoći će i boljoj prezentaciji, jer će, otkriva Sijarić, Zemaljski muzej BiH preuzeti izdavačku funkciju i uraditi print izdanje Hagade.

– I tu ćemo imati podršku UNESCO-a. Potrudit ćemo se da napravimo najbolje izdanje do sada i da ono bude dostupno malo širem auditoriju. Također se nadam da ćemo na osnovu tih digitalnih snimaka moći da priredimo i neku izložbu oko Hagade, a sve to javnosti bismo predstavili u junu, kada bude završen i projekat ‘Hagada bliža vama’ – zaključio je Sijarić.

Od neprijatelja je krili pod džamijski prag

Prvih dana nakon ulaska njemačkih vojnih snaga u Sarajevo 1941. godine, njihove vlasti od tadašnjeg direktora Zemaljskog muzeja BiH Joze Petrovića zahtijevali su da im se preda tada već dobro poznati kožni kodeks. Petrović, uz pomoć kustosa Derviša Korkuta, uz ogroman rizik takvog postupka, uspijeva izvrdati tom zahtjevu, te se Hagada sklanja na sigurnije mjesto, prema vjerodostojnim kazivanjima, u džamiju, u jednom od muslimanskih sela na planini Bjelašnici, gdje je i dočekala kraj Drugog svjetskog rata.

Naredni pokušaj otuđivanja desio se 50-ih godina prošlog stoljeća kada su radnici Zemaljskog muzeja spriječili krađu, da bi, nadati se, posljednji put ovaj vrijedni rukopis bio ugrožen na početku opsade Sarajeva 1992. godine, kada se Zemaljski muzej BiH našao na prvoj liniji odbrane grada i kada je doživio teška razaranja, od kojih se još nije u potpunosti oporavio.

Facebook Komentari