Mladog sarajevskog glumca Adnana Haskovića bh. javnost danas ćešče vidi u holivudskim i svjetskim filmovima i serijama, nego na domaćoj sceni. Adnan kaže da je tako nekako i zamišljao svoj profesionalni put, te da je Akademiju scenskih umjetnosti upisao upravo evocirajući uspomene na holivudske filmove i američki pristup kinematografiji.
-Film kao umjetnost me izuzetno privlači i u nedostatku te vrste realizacije u BiH odlučio sam potražiti sreću vani. Također, puno je više izazova kojim ne mogu odoljeti, više je prilika za uspjeh i razvoj mene kao umjetnika. Kada se nekada u budućnosti osvrnem na svoj život želim vidjeti da sam iza sebe ostavio nešto vrijedno, nešto što će poslužiti mlađim generacijama. U današnje vrijeme cijeli je svijet pred nama i ne želim se baviti nekim poslom ako neću težiti njegovom vrhu – kaže nam Hasković.
Intimnija atmosfera
Da će se baviti glumom znao je već u obdaništu. Kaća Čelan pokrenula je pred početak rata školu glume gdje su radili dječije predstave.
-Djeca koja su igrala u filmu ‘Magareće godine’ bila su iz te glumačke škole, a ja sam tada bio premlad pa nisam igrao u tom filmu. Nakon toga, trebao sam u jednom filmu glumiti dijete američkih turista, ali je rat sve to prekinuo. Poslije rata sam nastavio svoje djelovanje u osnovnoj i srednjoj školi pa sam se prijavio u omladinsku emisiju ‘Veliki odmor’ gdje sam ostao do kraja srednje škole – kaže on.
Prvu profesionalnu ulogu dobio je na drugoj godini Akademije, kao stipendista Narodnog pozorišta Sarajevo. Tada je igrao u predstavi „Legenda o Ali-paši“, u režiji Sulejmana Kupusovića, a njihova saradnja nastavljena je i kasnije kroz brojne uloge u filmovima i predstavama.
– Nakon toga redale su se predstave ‘Tvrđava’, ‘Prvi put s ocem na izbore’, ‘Jedan čovjek i jedna žena’, ‘Ženidba’, ‘Balada o Omeru i Merimi’… Nakon toga, dobio sam poziv za angažman u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR), a njihov koncept me je privukao. Bila mi je zanimljiva ta neka intimnija atmosfera, s manje ljudi i dokumentarnim, gotovo filmskim predstavama – ističe on.
Kako kaže, najznačajnija uloga koju je ostvario u kinematografiji je u filmu „Twice born“ s Penelopom Cruz. Smatra da mu to nije najzančajnija uloga samo zbog lijepe Penelope već i zbog saradnje s velikim umjetnikom Sergiom Castellittom.
-Upravo je ta uloga nešto što me ispunjava i sve ono što jedan glumac priželjkuje da mu se desi. Osim toga, zanimljiva je bila i uloga čečenskog predsjednika u seriji ‘Legend’ televizije Fox. Što se tiče glumaca s kojima sam sarađivao, već sam spomenuo Penelopu Cruz, tu su i Emile Hirsch, John Hurt Tilda Swinton, Chris Evans i Octavia Spencer… – kaže Hasković.
Otkriva da bi u spetembru trebao snimati film jednog turskog režisera, učenika fenomenalnog Fatiha Akina. Kako kaže, film je potpuno progresivnog i svjetskog pristupa.
-Nedavno sam bio u Londonu gdje sam pregovarao za jedan film. U pitanju je ratna tematika, radnja se dešava u Afganistanu i film se zove ‘Outpost’. Film je holivudski i na dobrom sam putu da ostvarim ulogu u tom filmu. Imam plan da radim svoj film, po jednoj zanimljivoj ličnosti i istinitom događaju. Riječ je o Fikretu Hodžiću, čovjeku koji je 15 puta bio šampion bivše Jugoslavije u body buildingu. On je jedna od prvih žrtava rata u Prijedoru. To mi je plan u naredne dvije godine kojim ću se sigurno baviti. To je moj neki lični pečat i imam potrebu da ga realiziram. Također, to je i moja dužnost kao umjetnika. Želim učiniti svijet boljim, onoliko koliko to mogu. Ne želim da se neke stvari zaborave – kaže on.
Bosanski restoran
Iako mu je film velika ljubav i primarni posao, Hasković će se okušati i u drugoj vrsti biznisa. Kako kaže, već dugo želi svome gradu i svojoj državi dati nešto što im nedostaje.
-Zaista ima puno rupa na svim poljima. Kada vidim nešto u svijetu, a puno sam putovao, poželim da se to nešto nalazi u mom gradu. Kada kod nas ljudi investiraju u neki biznis, prvo idu ka nečem stranom, uvijek zaborave ono svoje. S druge strane, u svijetu ljudi prvo krenu od sebe i plasiraju nešto svoje, nešto što govori o njima. A mi nekako malo poznajemo sebe. S toga sam došao na ideju da s prijateljem otvorim restoran bosanske hrane – kaže Hasković.
Naglašava da to neće biti uobičajen restoran s bosanskim jelima.
-Bit će to restoran s izvornim bosanskim jelima za koja ni ja nikada nisam čuo, pa me je malo bilo stid. Bit će to jedan moderan način, pristup gdje ćemo upoznati naše ljude, ali i strance, s bosanskim jelima u smislu da im prezentiramo recept, historiju nastanka nekog jela. Bit će to jela od isključivo domaćih namirnica. Kada posložimo nutritivne vrijednost, vidjet ćemo da je to zaista nešto zdravo. Upakovao sam to u malo drugačiji šmek, evocirat ćemo uspomene na BiH na malo drugačiji način. Restoran će se zvati ‘Đul’ jer nam je cilj vratiti uspomene na bosansku bašču, da se ljudi osjećaju kao da su ušli u neku staru bašču stare bosanske kuće. Želimo ljudim pružiti toplinu, osmijeh, lijepu riječ. Sve će to imati edukativnu i patriotsku notu – kaže Hasković na kraju razgovora.
