Rimski most, na rijeci Bosni, nedaleko od sarajevskog naselja Ilidža, jedan je od ljepših sačuvanih mostova u bh. prijestolnici Sarajevu i njegovoj okolini. Kao što je Kozija ćuprija, u simboličkom smislu, istočna kapija grada Sarajeva, Rimski most je njegova zapadna kapija. Iako nosi naziv Rimski most, njega nisu sagradili Rimljani.
Poznato je da su na ovom području Rimljani, nakon osvajanju Ilirikuma, u prvom stoljeću naše ere, formirali koloniju. Lokalitet Ilidže je lociran u najstarijem području sarajevske regije u kome se nalaze ostaci neolitskih, ilirskih i rimskih naselja, kao i termalna kupališta korištena za vrijeme Rimskog, Otomanskog i Austrougarskog carstva, kao i u kasnijem periodu.
Kameni spomenik
Zbog kontinuiteta života na prostoru Ilidže od neolitskog perioda pa sve do danas historičari pretpostavljaju da je na ovom mjestu postojao neki most koji je omogućavao prijelaz s jedne strane na drugu preko rijeke Bosne. Prvi put je Rimski most, nazvan tako zbog kasnoantičkih kamenih spomenika koji su uklesani u njega, spomenut u 16. vijeku, oko 1550. godine, a spomenuo ga je mletački izaslanik Katarin Zeno napisavši da „postoji kameni most na rijeci Bosni sa sedam lukova“.
Vjeruje se da su most podigle Osmanlije negdje u 16. vijeku na ostacima rimskih građevina, a zasigurno je poznato da ga je obnovio osmanski državnik i zet osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog Rustem paša-Hrvat negdje oko 1762. godine na molbu stanovnika Sarajeva. U njoj su Sarajlije tražile od bosanskog vezira da popravi most, a molba je glasila:
“Ovom sudu pristupili su ulema, age i esnafske ćehaje i izjavili da je most na glavnom putu za Mostar i Travnik kod Blažuja na rijeci Bosni oštećen, pa predstavlja za prolaznike veliku poteškoću, a naročito za one siromašnije koji u grad nose poljoprivredne proizvode i druge stvari. Stanovnici okolnih sela obavezuju se da će dati pomoć u radnoj snazi i most dovesti u prvobitno stanje. Ovaj arzuhal podnosi se vašoj preuzvišenosti (bosanskom veziru) da bi izvoljeli odobriti potrebne radove i sredstva za opravku. 28. 5. 1762. Sarajevski kadija Muhamed“.
Svega tri dana kasnije na most je izašla carska komisija koju su činili sarajevski kadija Muhamed, sarajevski kajmekam Smail-beg i tadašnji domaći mimari s još nekim uglednijim ličnostima, te su sastavili predračun za opravku mosta.
Mjesto za izlet
Iako nekad prometan, danas Rimski most napušteno stremi nad mirnom i plitkom Bosnom na putu ka Blažuju, te odaje sliku jednog davno prošlog vremena.
Kroz vijekove Rimski most je više puta restauriran budući da je pretrpio manja oštećenja. On već dugo ne nosi putnike preko svojih leđa… Danas preko njega pređe tek poneki znatiželjnik, turisti, biciklisti i tamošnji mještani koji tako krate svoj put do Ilidže.
Tek ponekad u lijepe ljetne dane na njegovim obalama vikendom se sjate izletnici uživajući u prirodi i mirnoj vodi. Nerijetko i zaljubljeni parovi na dan svog vjenčanja dolaze na Rimski most dok fotografi u odrazu rijeke bilježe njihove osmijehe.
