Skip to content Skip to footer

Stolac očarava mediteranskim šarmom: Ima jedna modra rijeka

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost, a s obzirom da se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, ponajviše grožđa.

O zainteresiranosti za život na ovom prostoru od najstarijih vremena svjedoče mjesta koja ga okružuju kao što su pećina Badanj – paleolitsko stanište u kojem su pronađeni crteži s detaljima lova i jasnim likom konja, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku, kao i sama tvrđava Stari grad.

Tu je i grob jevrejskog rabina Moše Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od najvažnijih svetišta Jevreja. Spomenici, džamije, trgovi, crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Osmanskog perioda. Ime naselja doživljavalo je promjene kroz historiju. Najstariji naziv je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanići iznad Stoca. Slijedi rimski muncipij Diluntum.

Prvi stanovnik

Stolac je prvi put spomenut u pisanim izvorima 7. maja 1420. Zasad je to rodni list imena ovog grada. Prvi poznati stanovnik Stoca je izvjesni Gojak Tihosalić, koji se bavio stočarstvom, a dokument koji to potvrđuje nalazi se u Državnom arhivu u Dubrovniku.

Njegov sadržaj je sljedeći: „Milien Budečević pred dubrovačkim knezom Nikolom Pucićem podiže tužbu protiv Vučihne i Stjepoja Vlahovića iz katuna Vučihne Vlahovića zato što su tih dana u mjestu zvanom Stolac oduzeli tri krave i vola, a koju stoku je Milien imao na čuvanju i uzgoju kod Gojaka Tihosalića iz Stoca“.

Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomim krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prapovijesnih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski i osmanski osvajači, slavenski velikodostojnici, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno-historijskih znamenitosti i tajnovitih poruka iz proteklih vijekova, ostavili su ovdje svoj trag.

Tiho, sunčano mjesto na jugoistoku Bosne i Hercegovine koje je prepuno zadivljujuće osmanlijske arhitekture je poslastica onima koje intrigira antropologija, arheologija i historija. Ovo je izvanredno mjesto za šetnju, kušanje domaćeg vina, smokava ili narova koji ovdje rastu u svakom dvorištu.

Također je ovo odlična baza za daljnje istraživanje ovog regiona na biciklu. Centar grada je prepun bujnog drveća, s jedinstvenim borovima koji streme ka nebu. Nedaleko je drevna starogradska tvrđava Vidoška, izgrađena u 14. vijeku.

Za ljubitelje osmanske arhitekture može se vidjeti Sultan Selimova-Careva džamija iz 16. vijeka, džamija u Uzunovićima i na Ćupriji, 17. vijek, a također je interesantan kompleks orjentalno-stambene arhitekture poznat kao Begovina.

Rijeka kao inspiracija

Stolac je poznat i po mlinicama koje su snažan turistički potencijal ovog grada. Na Bregavi je ukupno 12 mlinica. Sve su prestale raditi još 50-ih godina prošlog vijeka, jer zbog privrednog razvoja grada više nije bilo interesa za mljevenjem žita ili pranjem gunjeva u stupama koje su radile uz mlinice.

Nijedan drugi grad u Bosni i Hercegovini nije dao toliko intelektualaca, umjetnika, poeta i vođa. Dok šetate kroz Stolac i slušate hitru Bregavu i cvrkut mnogobrojnih ptica shvatate šta je to inspirisalo mnogobrojne generacije izvanrednih stolačkih ličnosti.

Jedna od tih ličnosti je i Stočanin Mehmedalija Mak Dizdar. Inspirisan bistrinom, slapovima i snagom rijeke Bregave koja protiče kroz središte grada, Mak Dizdar je napisao svoje možda i najupečatljivije djelo „Modra rijeka“. Stihove snažne kao Bregava u rano proljeće u rock pjesmu pretvorili su i legendarni Indexi.

Rijeka Bregava jedna je od većih pritoka Neretve, a u dugim sušnim ljetnim periodima njen donji tok zna presušiti. Rijeka u svom toku dugom oko 35 kilometara silazi kroz kamene vrtove i zelene pejzaže do čapljinske i neretvanske nizine, a mostovi i mlinovi na rijeci predstavljaju okosnicu urbanog rasporeda grada Stoca.