Konjic je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu BiH. Zbog svog položaja i prirodnih bogatstava koja ga okružuju, Konjic je jedna od najperspektivnijih općina za razvoj turizma.
Prelijepa rijeka Neretva teče kroz sam centar, a stari grad je veoma lijep za šetnju. Dok ste u Konjicu, obavezno prošetajte obnovljenom Kamenom ćuprijom, sagrađenom 1682. godine. Od početka 1900. godine Konjic je poznat po svom drvorezbarstvu, a kada ste već u Konjicu posjetite i, do prije nekoliko godina, stogo čuvanu tajnu – Titov bunker ili rodnu kuću putopisca, karikaturiste, boema Zulfikara Zuke Džumhura.
Ipak, većinu turističke ponude čine aktivnosti u prirodi, odnosno planinarenje, logorovanje, rafting, seoski turizam, vožnja kajakom ili kanuom, planinski biciklizam, pa čak i paraglajding. Središte ove vrste turističke ponude je Boračko jezero i dolina Glavatičevo.
U okruženju netaknute prirode Konjica nalaze se i skriveni biseri za koje malo ko zna, a koji će vas jednostavno ostaviti bez daha. Jedno od takvih mjesta je i vodopad Crni vir, a nalazi se na svega nekoliko kilometara od centra Konjica, u naselju Džajići.
Do Džajića idete kanjonom rijeke Neretve u čijoj ljepoti možete uživati tokom cijelog puta. Zelena rijeka oduševljava pitomošću, a u isto vrijeme divljim bukovima. Dok se vozite do Džajića, konstantno razmišljate kakva vas tek ljepota očekuje na vodopadu Crni vir.
Kada dođete do rafting centra Džajića buk, parkirajte auto i nastavite pješke. Put do vodopada iz nekog razloga nije obilježen. Da li stanovnici sela ljubomorno čuvaju ovaj biser, ne znamo. Ali koga god da pitate za smjer, vrlo rado će vam objasniti.
Put vodi uzbrdo i prolazi pored kuća, pa se u jednom trenutku zapitate da li ovdje zaista ima bilo čega. Ali vrlo brzo dobijete potvrdu jer čujete šum Džajića potoka. Samo pratite taj umirujući zvuk i vrlo brzo će se pred vama stvoriti bajkoviti prizor – vodopad Crni vir.
Na prvi pogled ne možete vjerovati da ovako nešto zaista postoji. Izgleda kao iz holywoodskih filmova. S visine od nekih osam metara padaju dva slapa i formiraju zeleni bazen dubine do tri metra. Voda je poprilično hladna u ovo doba godine, a stanovnici kažu da ni ljeti nije puto toplija.
Ipak, rijetki posjetitelji i lokalno stanovništvo u najtoplijim danima, kada upekne hercegovačko sunce, koriste ga za kupanje. Šumskim putem možete zaobići vodopad i popeti se na njegov vrh, a oni najhrabriji koriste ga za skakanje. Možete ići i uzvodno i uživati u brojnim slapovima koje stvara kameniti teren planine Prenj.
