Bh. dijaspora ima brojna imena koja su se dokazala u različitim oblastima, a svoja iskustva rado bi podijelili s bh. ulagačima kroz USAID-ov projekat „Diaspora invest“. Sve više je onih koji se odlučuju na taj korak. U protekle dvije godine kroz ovaj projekat podržano je skoro 70 kompanija koje su osnovali bg. građani iz iseljeništva. Radi se o isključivo novim, mladim firmama, koje su već zaposlile više od 260 ljudi i investirale oko 12 miliona KM.
Iz projekta “Diaspora invest“ nerado izdvajaju imena zainteresiranih za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, niti projekte kokje pokreću bh. iseljenici.
– Teško je izdvojiti neke od ovih priča, ali vrijedi spomenuti Edhema Bešića koji se nakon više od 20 godina života i rada u Švicarskoj vratio da otvori metaloprerađivačku firmu u svom rodnom Prijedoru. Ili Bojana Rankića koji je otvorio kompaniju za proizvodnju kontejnera u Srebrenici i za godinu dana zaposlio više od 30 ljudi u gradu iz kojeg vuče porijeklo. Tu je i Senad Šantić, mladi čovjek koji je otvorio IT kompaniju u rodnom Mostaru, nakon što je proveo veći dio života u Švedskoj. Suad Bešlić u Živinicama pravi prvo bh. vatrogasno vozilo, nakon 20 godina provedenih u Njemačkoj – nabraja Sanjin Arifagić, prvi čovjek ovog projekta.
Važni skupovi
Ovakvih priča ima širom Bosne i Hercegovine, ali i cijelog svijeta. Upite o mogućnostima ulaganja u BiH, dodaje Arifagić, dobijaju od naših ljudi sa svih kontinenata. Raspituju se o poslovnom okruženju i poreskoj politici, o prilikama i potencijalnim partnerima. Kompanije s kojima trenutno rade su osnovali naši iseljenici, koji su se vratili iz ili još uvijek žive u 19 zemalja širom svijeta. Trenutno prednjači Njemačka kao zemlja prijema, iz koje dolazi najviše dijasporskih investitora (25 posto), posebno u metalopreradjivačku industriju, ali tu su i SAD, Švicarska, Švedska i brojne druge zemlje.
Juli i august rezervirani su za održavanje foruma u tri naša grada, a prema najavama, okupit će iskusne poduzetnike te predstavnike dijaspore i relevantnih institucija. Pitali smo šta je u fokusu i možemo li se nadati novim ulaganjima, odnosno radnim mjestima?
– U julu su održane dvije konferencije – Connecto konferencija, koju organizuje Intera tehnološki park u Mostaru, od 25. do 27. jula i BHdiaFor poslovni skup bh. dijaspore u Bihaću u organizaciji Naše perspektive 31. jula. U Sarajevu će 15. augusta biti održan i Reconnect skup poslovne dijaspore. Nadamo se da će ovi događaji, koji svake godine privuku nekoliko stotina učesnika iz zemlje i svijeta, i ovaj put rezultirati konkretnim dogovorima o poslovnoj saradnji, ugovorima i investicijama. Ovu vrstu skupova koristimo da dovedemo neke od istaknutih članova bh. iseljeničke poslovne zajednice koji su spremni podijeliti svoja iskustva, ali i kontakte s domaćim privrednicima – kaže Arifagić za Visit B&H.
Sudeći prema najavama dosta je općinskih načelnika koji su zaiteresirani za privlačenje investicija iz dijaspore. Arifagić kaže da investitori iz dijaspore pokazuju snažnu naklonjenost svojim mjestima rođenja, odnosno prvenstveno žele ulagati u zajednice iz kojih su potekli.
-Kompanije s kojima trenutno sarađujemo su locirane na području 42 općine širom Bosne i Hercegovine. U velikom broju gradova, poput Goražda, Prijedora, Sanskog Mosta i drugih, investicije realizovane uz pomoć ili bh. iseljenika čine zapravo i okosnicu ekonomskog razvoja tih zajednica. Za općine i gradove koji imaju poteškoća u privlačenju tradicionalnih investitora, bilo domaćih ili stranih, ovo je važan trend. To znači da uz više truda i sistematičnog pristupa svojim dijasporama mogu brže doći do investicija u svojim lokalnim sredinama. Namjerno govorim o „dijasporama“ u množini, jer se zaista radi o činjenici da svaki grad, svako mjesto u BiH ima svoju krakterističnu dijasporu koja je vezana za taj specifičan lokalitet i zavičaj. Ovo nije fenomen koji važi samo u BiH, nedavno je i grad Kopenhagen sačinio prvu strategiju za saradnju s vlastitom dijasporom, a taj primjer slijede i drugi. Vodeći se ovim, Poslovni centar bh. dijaspore, koji je uspostavljen u okviru projekta „Diaspora Invest“, već je formalizirao odnose s devet gradova i općina širom BiH kako bi zajednički radili na promociji i podršci investicijama iz dijaspore. Proteklih dana smo potpisali Memorandume o saradnji s Općinom Teslić i gradom Goraždem, a namjeravamo ovu mrežu širiti i dalje – naglašava Arifagić.
Izvozna tržišta
Turizam, metalski i IT sektor su u fokusu za potencijalna ulaganja. U nekim krajiškim gradovima već imamo pozitivna iskustva u metalskom sektoru. Bosanci i Hercegovci širom svijeta posluju u različitim industrijama, pa tako i njihov interes za investicije kod kuće ne prati neko izrazito sektorsko usmjerenje, ističe on.
-Gledajući kompanije s kojima mi sarađujemo, skoro 45 posto posluje u nekom od prerađivačkih sektora, gdje ipak prednjači metaloprerađivačka industrija. No, ima i dosta IT firmi (14 posto), poljoprivrednih (18 posto) a i drugi sektori su zastupljeni, mada u nešto manjoj mjeri. Ove kompanije od ostatka domaćeg privatnog sektora odvaja jasna usmjerenost na izvoz. Skoro tri četvrtine firmi koje osniva dijaspora isključivo izvoze svoje robe i usluge na EU, ali i druga tržišta izvan BiH. Ako znamo da bh. privreda ostvaruje tek nešto manje od 15 posto prihoda kroz izvoz, a čitavih 85 posto generira isključivo na domaćem tržištu, vidimo ogromnu razliku u pristupu. Jednostavno, bh. iseljenici većinom ne zasnivaju kompanije u BiH da bi zadovoljili potrebe našeg malog i relativno siromašnog tržišta. Njihov fokus je na mnogo većim izvoznim tržištima u zemljama u kojima su živjeli ili još žive. S obzirom da se radi o ljudima koji su proveli godine radeći i poslujući u inostranstvu, s odličnim poznavanjem poslovne kulture, običaja i jezika tih zemalja, te s bogatom mrežom poslovnih kontakata, dijaspora može služiti kao ključna spona između domaćih proizvođača i stranih kupaca. Ova uloga dijaspore, još nedovoljno iskorištena, može nam dosta pomoći u rješavanju nekih od hroničnih problema bh. ekonomije, uključujući i visok vanjskotrgovinski deficit kao i nisku stopu internacionalizacije domaće privrede – poručuje Arifagić.
