Skip to content Skip to footer

Rijeka Sava krije dragocijenu prošlost BiH

Prije više hiljada godina, u vrijeme ledenog doba, na području rijeke Save živjele su životinje poput vunastog mamuta, stepskog bizona,vunastog nosoroga, golemih jelena i mnogih drugih izumrlih vrsta čije primjerke danas možemo vidjeti samo u muzejima.

Zahvljajući Hrvoju Benkoviću, stolaru, kiparu, arheologu i vlasniku galerije „Abonos“ iz Orašja, BiH je postala tema svjetskih naučnih krugova koji su istraživajući dio Posavine otkrili ostatke ledenog i kamenog doba, uključujući i rijetke kosti mamuta, bivola i nosoroga.

Slučajni pronalazak

Sve je krenulo kada je Hrvoje, vođen željom i entuzijazmom otkrio abonos – drvo hrasta starosti od 8.290 godina izvađeno na ušću rijeke Krapine. Sasvim slučajno ispod njega pronašao je i ostatke prapovijesnih životinja.

– Pronašao sam kosti i zubi mamuta, nosoroga i bivola, te primitivna oruđa iz bakrenog doba, koji su sada poslagani na policama galerije u Orašju – kazao je Benković.

Hrvojeva supruga Marjana objasnila nam je da su nalazišta abonosa u svijetu vrlo rijetka.

– Drvo abonosa je iznimno važno i u proučavanju klimatske prošlosti Zemlje. Godovi hrasta u sebi skrivaju tajnu prošlosti koja bi mogla razotkriti i magličastu budućnost planete, a time i samu budućnost čovječanstva –  rekla je ona.

Dodala je da su ovo potvrdili i naučnici i studenti američkog univerziteta Cornell s kojima porodica Benković ima višegodišnju saradnju na projektu otkrivanja historije klimatskih promjena.

Abonos (crni hrast, crni dub) je drvo hrasta lužnjaka koje je nekoliko hiljada godina sazrijevalo u mulju rijeka bez prisustva zraka mijenjajući svoja svojstva. Promjene se dešavaju pod utjecajem minerala u vodi, čineći da drvo postupno mijenja svoju boju od svijetle do bakrenosmeđe i crne. Potpuno crno drvo je staro između sedam i osam hiljada godina.

Osim boje, drvo mijenja i svoju tvrdoću, tako da poprima do 40 posto veću tvrdoću nego što je imalo prije preobrazbe u abonos.

Rukotvorine i suveniri

Nakon vađenja iz svog hiljadu godina starog staništa s dna korita rijeke, uz pomoć specijalno obučenih ronilaca za rad u mutnim vodama, deblo abonosa potrebno je strpljivo i brižno sušiti jednu godinu, kako se naglom dehidracijom ne bi raspalo u prah.

Nakon godina lutanja i istraživanja rijetkih napisa o abonosu, porodica Benković je svojim pokušajima i pogreškama usavršila tehnike sušenja i obrade ovog iznimno tvrdog drveta. Shvatili su da će drvo ponovo oživjeti samo ako ga obrade sa što manje izmjena zadržavajući mu što je moguće više izvorni, prirodom stvoreni oblik.

Danas ova porodica u svojoj radionici izrađuje namještaj, parket, namještaj, lule i razne dekorativne predmete od punog ili furniranog drveta, igrajući se i kombinirajući sve nijanse i oblike abonosa.

Leave a comment

0/100