Miralem Mešković, direktor Turističke zajednice TK: Niska bisera satkana od 13 dijelova jedinstvenog sjaja

Otkako je na čelu Turističke zajednice Tuzlanskog kantona (TK), sve manje se govori o rudnicima, a sve više o turističkim sadržajima ovog kraja BiH. Bilježeći konstantan rast, te obarajući turističke rekorde, ovaj kanton je stao uz bok najpopularnijim turističkim destinacijama u BiH. Miralem Mešković, direktor Turističke zajednice TK, zadovoljan je postignutim rezultatima i nizom uspješnih sezona, a glavni kreatori, naglašava, upravo su turistički radnici, resorno ministarstvo, te TZ TK kao nezaobilazan faktor u kreiranju ukupne turističke slike.

– Brojna međunarodna i domaća priznanja pripala su našim turističkim radnicima i subjektima. Koordinacijom s hotelijerima, ugostiteljima, vlasnicima agencija, resornim ministarstvom, postavljali smo sebi pitanja i nastojali dati odgovore. Kako očuvati naše kulturne i prirodne resurse i dodatno valorizirati našu kulturnu baštinu, razvijati nove turističke proizvode i doprinijeti jedinstvenom doživljaju sve zahtjevnijeg modernog putnika i turista? Na koji način spojiti prošlost i moderan pristup, a sačuvati kulturnu i historijsku baštinu, istovremeno omogućavajući razvoj kroz odgovoran, održiv pristup razvoju turizma? Kako istaknuti prednosti koje TK ima kao turistička destinacija i umanjiti postojeće nedostatke? A najbolji odgovor na sva ta postavljena pitanja je upravo dobar trend rasta turističke djelatnosti, te višestruka priznanja i nagrade koje potvrđuju da smo na dobrom putu i obavezuju nas da, prateći globalne turističke trendove, TK i dalje razvijamo kao značajnu bh., regionalnu, a zašto ne i evropsku destinaciju – kaže Mešković u intervjuu za magazin Visit BiH.

Miralem Mešković

Osim Panonskih jezera, Starog grada Srebrenik, odnosno Kule Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu, i druge općine već mogu pohvaliti turističkim sadržajima…

– Kanton nastojimo predstaviti, a on to i jeste, kao jednu nisku bisera satkanu od 13 različitih a nadasve jedinstvenih pojedinačnih dijelova odnosno gradova i općina, koji zaista sjaje jedinstvenim turističkim sjajem. Na području Kantona postoje ostaci materijalne srednjovjekovne kulture kao što su tvrđava Sokol u Gračanici i tvrđava u Teočaku. Veliki broj sakralnih i drugih objekata iz daleke prošlosti razasut je na području čitavog Kantona, džamija Husejnija u Gradačcu koju je podigao Husein-kapetan 1875. godine, najstarija građevina je Sviračka džamija, obnovljena 1875. godine, u Gradačcu je i jedna od najstarijih biblioteka u BiH, osnovana 1839. godine. Ahmed-pašina ili Bijela džamija iz 1595. godine, sahat-kula iz istog perioda, medresa iz 19. vijeka, najpoznatiji spomenik kulture u Živinicama je džamija u Džebarima, koja potiče iz početka 16. vijeka. Vrijedan spomenik kulture je i drvena džamija u Priluku sagrađena 1804. godine. U gradu Tuzla postoji veliki broj važnih sakralnih i drugih objekata materijalne kulture kao što su Turalibegova ili Poljska džamija, Hadži-Hasanova ili Čaršijska džamija, Džindić džamija, Portal Behram-begove medrese, Pravoslavna crkva, Eparhijski dvor, Kapela zadužbina porodice Jovanović… Kako je područje Gradačca poznato i kao voćarki kraj, od 1969. godine u njemu se održava turističko-privredna manifestacija „Sajam šljive“, najstarija sajamska manifestacija u BiH. Tuzlanski kanton je iznjedrio i najveći i najprestižniji, sajam turizma LIST u Lukavcu. Kanton obiluje velikim vodnim bogatstvom, jezero Modrac, jezera u Gradačcu Hazna i Vidara, Snježnica u Teočaku, Rajsko jezero u Živinicama. Na izvorištima termalnih voda kojima obiluje ovaj kraj izgrađeno je više banjsko-lječilišnih kompleksa – banja „Ilidža“ Gradačac, banjsko-lječilišni centar u okviru hotela Mellain Tuzla, banjski kompleks na termalnim izvorima u Gračanici…

Turista je sve više, procenti ohrabruju, ali ponuda svakako može biti bolja, jer Kanton ima dovoljno smještajnih kapaciteta. Koliko se radi na edukaciji turističkih radnika?

– Turistička zajednica TK veliki broj aktivnosti oslanja upravo na edukacijsku komponentu kao prvu tačku razvoja godišnjih programa, a posebno u vidu razvoja proizvoda.  Jedan smo od inicijatora otvaranja Prvog ciklusa studija „Menadžment u turizmu“ na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli s primjenom od akademske 2018/2019 godine. Stoga se sprovođenje edukacije svake godine uklopa u program rada Turističke zajednice TK u skladu s ljudskim, materijalno-tehničkim i finansijskim mogućnostima.

Zaštićeni pejzaž Konjuh nudi brojne potencijale. Trenutno su „na radaru“ posjetilaca biseri „Zlača“ i Etno selo „Avlija“ na Mačkovcu. Koliko ste zadovoljni ponudom?

– Domaćinsko upravljanje područjem Zaštićenog pejzaža Konjuh i njegova promocija rezultirala je nastavkom trenda porasta broja posjetilaca ovom području. Tako je ovo područje 2016. godine pohodilo 60.000 registriranih posjetilaca, 2017. njih 63.500, dok je tokom 2018. registrirano 69.000 posjetilaca. Inicirat ćemo izradu više tematskih turističkih pravaca koji bi sadržavali osnovne smjernice za izradu kvalitetnog turističkog proizvoda, odnosno aranžmana, koje na tržištu može ponuditi Zaštićeni pejzaž Konjuh, domaćinstva koja gravitiraju na i ka području zaštićenog područja i agencije koje trebaju kreirati ponudu u obliku izleta ili nekih drugih turističkih proizvoda. Započete su i aktivnosti pri obnovi postojeće infrastrukture – označavanja i uređivanja prostora oko prirodnih znamenitosti, te nabavke opreme i materijala za izradu objekata u službi upravljanja ovim područjem.

Možete se pohvaliti i brojnim pećinama – Djevojačka i Bebravska se izdvajaju. Može li se uz historijski razvijati i vjerski turizam, jer Brateljevići su zbog Djevojačke pećine nadaleko poznati?

– Rijetka su mjesta kao što je područje Kantona gdje su satkana bezbrojna prirodna i materijalna bogatsva i gdje većina njih vjekovima zadire u vjerski karakter ljudi koji borave na tim područjima. U domenu klasičnog vjerskog turizma najdalje se otišlo na lokalitetu „Djevojačke pećine“ na području općine Kladanj, gdje je Vjersko-kulturna manifestacija „Dani Djevojačke pećine“ postala prepoznatljiva turistička manifestacija i izvan okvira TK, tako da danas susrećemo posjetitelje i iz cijele BiH i okruženja, pa čak i šire. TZ TK je i dosad pridavala važnost ovom lokalitetu i toj manifestaciji tako što je učestvovala u promoviranju manifestacije, odnosno u matgerijalnoj potpori za održavanje vjersko-turističke manifestacije, odnsono uređenje lokaliteta. Druga poznata mjesta koja su obilježena vrijednim sakralnim objektima džamijama i crkvama također su tretirana u našim planovima i programima rada kroz promoviranje i davanje matrijalno-tehničke potpore. Tu spadaju mevlud kod Džebarske džamije u Živinicama. Dovište „Ratiš“, tromeđa općina Srebrenik, Gračanica i Lukavac sve više poprima oblik najposjećenije vjerske manifestacije na ovom podučju. Dani Velike Gospe u Breškama kod Tuzle, odnosno „Gospe Lipničke“ u Lipnici, sa svojim vjersko-kulturnim sadržajima, daje neprocjenjivu vrijednost u domenu razvoja vjerskog turizma.

Visoki turizam traži i infrastrukturu. Nedavno je prodat hotel „Muška voda“, nekada magnet za strance. Mogu li se ovi kapaciteti brzo revitalizirati i hoće li se, konačno, poraditi na putevima?

– Početkom oktobra 2018. započela je rekonstrukcija dionice ceste Kladanj – Brateljevići – Milankovići, koja vodi do kompleksa Muška voda, a vrijednost ovog projekta je oko 1,5 milion KM. Početak rekonstrukcije modernog puta do „Muške vode“ rezultiro je i iznalaženjem investitora za ovaj komleks, kojeg je kompanija Parkking iz Sarajeva kupila za 1.543.600 KM. Važno je napomenuti da je vlada Tuzlanskog kantona put Kladanj – Muška voda proglasila putem od važnosti za TK, koji ne bi bio kakav jeste da nema planine Konjuh. Za stanovnike Tuzlanskog kantona, Konjuh je mala oaza. Najviše tridesetak kilometara daleko, pristupačno je mjesto za puno toga – odmor, izlet, druženje, šetnje, nezaboravno iskustvo, a mnogima i mjesto za život. Mogli bismo reći da Konjuh ima neku čudnu privlačnu moć. Pristupačan sa svake strane, izdaleka mami svojim zelenilom. Kad priđete malo bliže, bit ćete očarani žuborom mnogobrojnih potočića i rječica koje se probijaju kroz kamenita korita sve do okolnih naselja. Nijedan vrh Konjuh planine nije neosvojiv. Naprotiv, vrlo su pristupačni u svako doba godine. Bilo da se zaputite ka Vardi, Zidinama, Javorju, Malom Konjuhu ili samom vrhu na 1.328 metara, očekuje vas poseban doživljaj.

Komentari