Skoro svi mediji su plasirali informacije na početku ove godine o turističkom bumu Bosne i Hercegovine, koji je ovaj sektor privrede svrstao u jedan najbrže rastućih sektora bh. privrede. Naravno, to se podudara i sa službenim stavovima i strateškim opredjeljenjima da BiH raspolaže s raznolikim i očuvanim prirodnim i kulturnim turističkim potencijalima, koji se u cilju prosperitetnog turističkog razvoja moraju očuvati i zaštititi.
Sve ovo treba doprinijeti daljnjem razvoju kvalitetne turističke ponude koja će povećati konkurentnost bh. turizma na svjetskim tržištima turističke potražnje i kapitalnih investicija, a od konkurentske pozicije na međunarodnom turističkom tržištu zavise i koristi koje neka zemlja može imati od turizma, tako da vrlo često dobra pozicija zemlje na međunarodnom tržištu može utjecati na stepen atraktivnosti i konkurentnosti turističkih destinacija, odnosno na ukupnu konkurentnost privrede.
U nastojanju pronalaska stvarne argumentacije o međunarodnoj konkurentskoj poziciji bh. turizma konsultiran je Indeks konkurentnosti u putovanju i turizmu (TTCI) koji je kreirao Svjetski Ekonomski Forum (WEF), kojim se mjeri 75 faktora koji utječu na na konkurentnost turističke privrede u 136 zemalja u svijetu. Svaki od faktora ima vrijednosti od 1 do 7, a konačni indeks se izvodi iz 3 podindeksa, sastavljenih od 14 stubova, u koje su uključeni svaki od spomenutih faktora.
Prema tim podacima, Bosna i Hercegovina je na 113 mjestu s prosječnom ocjenom od 3,1. Najveća prosječna ocjena od 5,7 i ranking 56 je u domenu zdravlja i higijene, a nešto niže su rangirana sigurnost na 76 mjestu s ocjenom 5,4, zatim informacijska infrastruktura na 75 mjestu saocjenom 4,3, te turistička infrastruktura na 78 mjestu i ocjenom 3,9.
Pri tome, u nekim područjima je zabilježen nezavidan ranking i saglasno tome i niske ocjene, što se prvenstveno odnosi na poslovno okruženje, avioinfrastrukturu, kulturne i prirodne resurse, te općenito opredjeljenje da turizam može postati važna privredna grana. Ovdje je posebno indikativno da su prirodni i kulturni resursi na skoro samom začelju, što ukazuje da se ovim faktorima konkurentnosti nije posvetila adekvatna pažnja.
Referirajući se na početak ovog teksta i naznačena strateška opredjeljenja u sektoru turizma, a saglasno općepoznatim teorijskim postulatima u kojima je faktor naslijeđe, u što se svrstavaju prirodni i kulturni resursi, primaran u ostvarivanju konkurentnosti svih privrednih grana, onda je vidljivo da je nedovoljno poklanjanje pažnje resursima razvoja turizma dovelo do niske konkurentnosti Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije.
Ipak, ove informacije upućuju na zaključak da je konkurentski položaj bh. turizma u odnosu na turizam ostalih zemalja, mnogo bolji od položaja koji turizam ima u strukturi privrede Bosne i Hercegovine i sigurno je da bi turistički sektor u budućnosti morao imati mnogo bolji tretman, a njegovi ekonomski efekti puno veći.
Obzirom da se multiplikativni efekti turizma mogu pozitivno odraziti na ekonomiju i povećati ukupnu konkurentnost privrede, neophodno je izvršiti identificiranje svih raspoloživih prirodnih i antropogenih resursa i atrakcija, kako bi mogli doći do stava o perspektivnim oblicima turizma i turističkim destinacijama koji mogu biti konkurentni na rastućem turističkom tržištu.
Turističke destinacije u Bosni i Hercegovini mogu postati tržišno mnogo interesantnije ako aktiviraju vlastite prirodne i antropogene atraktivnosti i postignu autentičan identitet i ambijent, a da li će u tome postići uspjeh, prvenstveno ovisi od od dinamike identificiranja segmenata potrošača na strani turističke tražnje i mogućnosti da kreirana turistička ponuda zadovolji te segmente.
Shodno tome, treba imati na umu da turističke destinacije nisu samo mjesta turističke potrošnje, nego su to i lokaliteti u kojima žive domicilni stanovnici, koji svojim aktivnim učešćem snažno utječu na kreiranje i plasman turističkog proizvoda. Taj aspekt će biti posebno relevantan, jer turističke perspektive mogu biti dugoročno održive samo ukoliko budu prihvaćene od domicilnog stanovništva i u njih bude integrirana lokalna privreda.
