Hercegovina ima ogromne potencijale za biciklistički turizam tj. cikloturizam, a u proteklih desetak godina veliki broj udruženja, institucija i pojedinaca naporno radi kako bi se taj potencijal iskoristio i kako bi Hercegovina postala top destinacija za ljubitelje rekreativnog, ali i profesionalnog biciklizma.
Po riječima predsjednika udruženja „Herzegovina Bike“ Tonija Zorića, ideja je da se Hercegovina biciklistički uredi po uzoru na Istru u kojoj je taj vid turizma iznimno razvijen.
– Nedavno smo ovdje imali goste iz Istre koji su bili oduševljeni onim što su vidjeli i zbog toga mislim da smo na dobrom putu da od Hercegovine učinimo top cikloturističku destinaciju kako bismo privukli što više turista – kazao je Zorić u razgovoru za Fenu.
Biciklistička autocesta
On je podsjetio da je biciklizam postao neizostavan dio turističkih aranžmana.
– Što se tiče Hercegovine, doista imamo ogromne potencijale o kojim su pisali veliki svjetski mediji. Naglasak je na stazi “Ćiro”, koju je Lonely Planet uvrstio na četvrto mjesto liste cikloturističkih destinacija. To je velika stvar i ponosni smo na to – istaknuo je Zorić.
“Ćiro” je 150 kilometra duga biciklistička staza koja ide trasom napuštene austrougarske uskotračne pruge od Mostara do Dubrovnika. Zorić ističe kako su cikloturisti iznimno zahvalni gosti o čemu svjedoče iskustva ugostitelja čiji je posao vezan uz trasu “Ćire”.
– Samo bih se osvrnuo na jedan primjer kod nas. Vlasnik jedne gostionice koja je direktno na Ćirinoj turi iznio je podatke da je prve godine imao povećanje prometa od 20 posto, iduće godine već 40 posto, a u trećoj rast prometa od 80 posto – kazao je Zorić.
Ivica Sivrić, izvršni direktor Regionalne agencije za ekonomski razvoj (REDAH) iz Mostara koja je sudjelovala u uređenju staze “Ćiro”, istaknuo je kako su rezultati tog projekta daleko veći i značajniji od očekivanog. Po njegovim riječima, “Ćiro” je danas biciklistička autocesta na koju se vežu druge biciklističke rute tako da Hercegovini sada ima više od 2.000 kilometara mapiranih staza.
“Ćiro” se također uvezuje s okolnim prirodnim i kulturno-historijskim odredištima koja nisu tačno na biciklističkoj ruti, ali se nalaze u neposrednoj blizini.
– To je na primjer područja Stoca koje je iznimno bogato takvim sadržajima. Kroz taj projekat smo mapirali stazu koja ide od Čapljine i Počitelja, Radimlje, Stoca do Boljuna, pa sve do Ravnog i Vjetrenice – istaknuo je Sivrić.
Nove staze
Projekat „Ćiro“ ima i svoj nastavak kroz koji će dužina postojeće staze biti više nego uduplana.
– Radi se o projekt “Ćiro II” koji je Inter-reg projekt s partnerima Ravno – Konavle – Herceg Novi, a REDAH je tu tehnička podrška. U okviru tog projekta planirano je povezivanje samostana iz Hercegovine s onima u Fojnici i Kraljevoj Sutjesci stazom Franciscana, koja će biti duga oko 400 kilometara – kazao je Sivrić.
Zajedno s mapiranjem i obilježavanjem biciklističkih staza radi se na poboljšanju pratećih sadržaja koji još nisu na potrebnom nivou.
– Naši ugostitelji još nisu spremni u onome obimu koji bi mi željeli, ali shvatamo da je to jedna novost i proces, i radimo na tome. Kao nastavak projekta „Ćiro“ uvidjeli smo potrebu podizanja usluge i kvalitete pogotovo kroz marketing, kako bi to prepoznao privatni sektor. U saradnji s partnerima iz Srbije i Crne Gore razvili smo i „Bike Friendly Standard“ – kazao je Sivrić.
Bike Friendly Standard je program koji daje priznanje i certifikat pružateljima usluga u cikloturizmu i to u pet kategorija: kategorija smještaja, kategorija ugostiteljskih objekata, kategorija turističkih agencija, kategorija servisnih stanica i kategorija parkinga.
