Skip to content Skip to footer

Blagaj – Magnet za turiste iz cijelog svijeta

Nijedna priča o turizmu i ljepotama Bosne i Hercegovini ne bi bila potpuna bez spominjanja Blagaja. Ta oaza mira i prirodne harmonije smještena je tri kilometra od mostarskog aerodroma. Najveću pažnju posjetilaca privlači vrelo rijeke Bune, na kojem se nalazi i misteriozna građevina – derviška tekija koja predstavlja značajan spomenik kulture i visoko rangirano kulturološko naslijeđe iz ranog osmanskog perioda. Iznad nje, na strmoj stijeni, nalazi se stari grad hercega Stjepana Kosače.

U miru tekijske avlije, rashlađeni svježinom bajkovite Bune, shvaćate zašto je Blagaj bio centar zanimanja pretpovijesnih ljudi, rimskih plemenitaša, osmanskih vezira i kadija, austrougarskih oficira i mnogih putnika-namjernika željnih izvorske svježine, topline sunca i plavetnila neba. Stoljećima je to mjesto molitve i meditacije. Svojim prirodnim ljepotama Blagaj ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Posjećuju ga turisti iz svih krajeva svijeta, a naročito iz zemalja regije.

MISTIČNA GRAĐEVINA

Tekija je smještena u izvanredno lijepom prirodnom ambijentu. Vrelo se nalazi u ogromnoj kamenoj masi, visokoj oko 100 metara. Buna izvire, kako se R. Michel slikovito izražava, “iz ogromnih kamenih usta s tamnim usnama” i započinje svoj tok “u bujnom širokom mlazu čiji se hladni dah osjeti nadaleko”. Na desnoj njenoj obali uzdiže se tekija, i to dijelom pod samom kamenom liticom.

Tekiju su, kako piše na kamenoj ploči u njenoj avliji, početkom 15. stoljeća izgradili derviši. Izgrađena je na mjestu starijeg bogumilskog svetišta o kojem nema preciznih podataka. Prvi spomen tekiji u Blagaju nalazimo u Putopisu Evlije Čelebije, koji je kroz ovo mjesto proputovao 1664. godine. On je zapisao da je mostarski mufti-efendija podigao uz litice izvora Bune jednu tekiju halvetijskog reda u kojoj derviši vode prijateljske razgovore i naučne diskusije.

To je mjesto gdje su posebnim ritualom derviši obavljali – i danas obavljaju – zikr (slavljenje Boga). Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Danas je predvođena vekilom (zamjenikom šejha) nakšibendijskog reda. Ova mistična građevina, nacionalni spomenik BiH, posebno je blago Hercegovine, dragulj religioznog turizma.

U Tekiji se nalazi turbe s dva mezara prekrivenih zlatnom čohom, gdje su, kako se vjeruje, ukopani Sari Saltuk i Ačik-baša. Saltuk je historijski i mitski osmanski junak, a ima više legendi kako je nastao njegov grob u Blagaju. Prema jednoj, koja se pričala u Blagaju, pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac s bijelom bradom, na bijelom konju, u zelenoj odori sa sarukom. Otišao je prema vrelu.

OTVORENA ZA POSJETIOCE

Ljudi su klanjali akšam, a starac se nije vraćao. Buna je nadošla, tako da nije mogao preći, a na ovoj strani tolika je strmina da je nemoguće na konju po noći proći. Tražili su ga, ali uzalud. Onda zaključiše da je misteriozno iščezao te mu tu podigoše turbe i tekiju. O drugom grobu Blagajske tekije, Ačik-bašinom, manje se propovijeda. Obično se navodi da je Sari Sultak rekao: “Poslije mene, Buna će izbaciti jednog poput mene. Taj će biti gologlav.” Postoje priče da je običaj da se u Tekiji navečer ostavi bokal s vodom i peškir. Peškir ujutro bude mokar, a bokal prazan i vjeruje se da je to “dobri” uzeo abdest.

Tekija na Buni u Blagaju otvorena je za posjetioce tokom čitave godine i u njenoj predivnoj bašti, s veličanstvenim pogledom na izvor Bune, služe se osvježavajuća pića, čaj i bosanska kahva. Ulaz u tekiju naplaćuje se 4 KM za turiste i 2 KM za domaće posjetioce.

Leave a comment

0/100