Bijeg u prošlost Bosne i Hercegovine

U Bosni i Hercegovini je razvijen etnoturizam sa brojnim centrima koji nude jedinstven ambijent i turističku ponudu. Očuvanje tradicije i običaja određenih lokalnih područja u svim dijelovima Bosne i Hercegovine postaje sve više sastavni dio zanimanja. U nastojanju da tradiciju i običaje prikažu drugima, brojni entuzijasti daju izuzetan doprinos razvoju ove vrste turizma.

Tako je u našoj zemlji sve češća izgradnja etnosela koja svojim posjetiocima nude prirodni ambijent, bijeg od gradske vreve, zdravu i tradicionalnu hranu, te jedinstveni „bijeg u prošlost“ koji krijepi dušu i tijelo.

Etnoselo Stanišić

Jedno od najvećih i najstarijih etnosela u našoj zemlji je Etnoselo Stanišić koje se nalazi u okolini Bijeljine. Ovo etnoselo osnovano je 2003. godine, zahvaljujući inspiraciji Borisa Stanišića koji je nekoliko godina putovao po selima srednje Bosne u potrazi za starim kućama i predmetima koji će sačuvati predstavu o jednom vremenu i kulturi življenja sa kraja 19. i početka 20. stoljeća. Selo čine vodenice, mljekarnik, kovačnica, kameni bunar, ambar i autentične drvene kuće, sa prikazom pokućstva i narodnih nošnji. Mlin potočar je napravljen 1937. godine i još je u upotrebi kao i vodenica iz 1917. godine u kojima se još melje brašno za pogačice koje se služe u tamošnjem restoranu. Impresivna je i replika sarajevske Kozije ćuprije koja je izgrađena preko jezerca u sredini ovog etnosela.

 

U kamenitom hercegovačkom kraju, daleko od gradske vreve, smješten je jedinstveni turistički kompleks – Herceg etnoselo Međugorje. Otvoreno je 2008. godine, a čine ga 50 kamenih objekata među kojima su hotel, restoran, zaselak sa desetak kućica koje se koriste za smještaj, te trgovački dio sa desetak radnji sa tradicionalnim proizvodima.

Od interesantnih objekata u ovom turističkom kompleksu naročito se izdvajaju Kapelica, Muzej ili stara kuća, štala sa domaćim životinjama i teren za boćanje.

Kraljevsko selo Kotromanićevo

Na 20 kilometara od Doboja prema Derventi nalazi se kraljevsko selo Kotromanićevo koje raspolaže sa 12 ležaja u drvenim kućama, građenim od prirodnih materijala, prilagođenih starinskoj arhitekturi, ali ujedno i savremenim turističkim sadržajima. Izgrađeno je na obali rijeke Veličanke, bogatoj ribom i školjkama što svjedoči o njenoj čistoći, uklopljeno u ambijent netaknute prirode, što predstavlja pravi ambijent za tranzitni odmor, održavanje seminara, uživanje u starinskom kraljevskom ambijentu i staroj arhitekturi bosanskih kraljeva.

Ideju o izgradnji Etno Begovog sela je nastala kada je njegov vlasnik, inače stravstveni kolekcionar starina i kulturnog naslijeđa Bosne, odlučio da sakupljenu kolekciju prezentuje javnosti u originalnom ambijentu bosanskog sela.

Odabrana je lokacija Nišičke visoravni, jer ta planinska regija sa svim svojim prirodnim ljepotama i kulturnim i prirodnim različitostima predstavlja Bosnu u malom. Selo je građeno od originalnih materijala, od kojih su neki i stari par stotina godina, i tehnikama koje su se koristile u tom periodu. Izgrađena je čaršija sa mnoštvom malih kućica i seoskom džamijom.

Originalni ambijent bosanskog sela ovdje upotpunjuje sjajna gastroponuda. Hrana koju spravljaju kuha se na autentičan način i od domaćih namirnica iz obližnjih sela, pa tako možete pojesti uštipke od heljde s mileramom ili pak bosanski lonac, te iznajmiti apartman ili sobu u simpatičnim kućicama.

Etnoselo Babići

Ski-centar Rostovo i etnoselo Babići nalaze se na magistralnom putu Bugojno – Novi Travnik, a na 1.160 metara nadmorske visine. Daleko od gradske vreve i zbrke, koji su postali dio svakodnevnice u životu svakog pojedinca, smjestila se jedinstvena oaza mira, tišine, prirode i ljepote, turističko naselje Etnoselo Babići na Rostovu.

Ekoselo Boračko jezero

Želite li se na jedinstven način upoznati sa čarima Boračkog jezera, vaše odredište trebalo bi biti Ekoselo Boračko jezero. Osnovano je 2005. godine, a u okviru Ekosela je 36.000 metara kvadratnih uređenog prostora, te plaža sa izlazom na jezero koje omogućuje nezaboravne trenutke provedene pored ovog prirodnog bisera.

Dolaskom u Ekoselo “Boračko jezero” otvaraju se mogućnosti i za rafting na Neretvi, jednodnevne izlete na Boračko jezero, Prenj, Ruište i Lukomir.

Etnoselo Čardaci

Nema posjetioca čarobnog Etnosela Čardaci u Vitezu koji nije vidio i divio se originalnoj ideji smještaja u rustikalno opremljenim kućicama s bogatim etnomotivima koji upravo nose imena nekih od staroslavenskih božanstava. U središtu sela je Mačkov trg čija ploča, na ukusno arhitektonski riješenoj kući od drveta i kamena, upozorava: „Ne boj se ako ti put pređem!“

Kada pređete preko drvenog mosta koji premošćuje Lašvu, na drugoj strani, iz restorana „Kod Mlina“, dopiru zamamni mirisi ribe sa žara od koje se pravi mnoštvo kombinacija na pladnju, kao i drugih specijaliteta.  Ulaskom u jednu od smještajnih jedinica, postaje jasno kako tu ništa nije slučajno, a u isto vrijeme tako prirodno sve stoji na svome mjestu. Sve u selu odiše originalnošću, ali i jednom vrlo pozitivnom duhovitošću. Od naziva objekata, trgova, do vrlo ljubaznoga osoblja. Ko još može u današnjem surovom, previše tehnologiji okrenutom svijetu osjetiti bajku? Dopustite Čardacima da vas odvedu na nebo, na zemlju i u vodeni svijet vila, vitezova, junaka i pobjede dobre energije!

Etnoavlija Mačkovac

Etnoavlija Mačkovac se nalazi na poznatom izletištu Zlača, na području općine Banovići. U kompleksu Etnoavlije se nalazi Zavičajni muzej koji sadrži Begovu, Bukinu i Adin-begovu kuću, sa svim pratećim objektima iz nekadašnjih vremena, sa starim namještajem, hamandžicima, pokućstvom, raznim predmetima i alatima koji su služili za rad u kući i oko nje, zatim se tu nalaze i dvije vodenice na rijeci Oskovi koje su sastavni dio ove Etnoavlije.

Ovdje su obnovljeni i stari zanati (grnčar, čibučar, kovač, stolar, sepetar, krojač, čančar) gdje svoje umijeće pokazuju najbolji majstori poput Vehaba Halilovića, čibučara iz Visokog, Orhana Emsedina, grnčara iz Visokog, koji svoje proizvode izrađuju na tradicionalnim mašinama i alatima koji su stari i po nekoliko stotina godina.

Facebook Komentari