Adnan Čehajić, direktor firme Celab Sarajevo: Opremljeni smo za najzahtjevnije projekte velikih kompanija

Adnan Čehajić, direktor firme Celab d.o.o. Sarajevo, za Visit BiH objasnio je kako to izgleda laboratorijsko ispitivanje građevinskih materijala, koji se, naprimjer, koriste za izgradnju autoceste.

-Svaki materijal koji se koristi u građevinarstvu mora biti testiran. Bosna i Hercegovina, kao i sve ostale zemlje svijeta, ima zakonske odredbe koje nalažu koje kvalitete ugrađeni materijal mora biti. Imamo sofisticiranu opremu i testiramo materijale koji se koriste na gradilištu, te utvrđujemo da li su oni u skladu sa zakonskim propisima – kazao je Čehajić.

Terenska testiranja

Kako to izgleda na terenu, pojasnio je na primjeru kako se to radi prilikom projektovanja određene konstrukcije.

-Određeno je, naprimjer, da asfalt mora zadovoljiti nekoliko parametara. Naš posao je da dođemo i uzmemo uzorak tog asfalta, te provjerimo da li su svi parametri zaista zadovoljavajući. Testiramo asfalt, utvrdimo da li jesu ili nisu, te nakon toga sačinjavamo izvještaj u kojem potvrđujemo ili ne da su njegova svojstva onakva kakva moraju biti. Naša država ima striktne propise u toj oblasti, koji su vrlo jasno i precizno definisani. Tih propisa se, pogotovo na velikim projektima kao što je izgradnja autoceste, zaista svi drže – istaknuo je Čehajić.

Asfalt nastaje tako što se agregat, bitumen i filer miksaju pri veoma visokoj temperaturi. Ti materijali se, kako nalažu propisi, ispituju prije ugradnje, ali i poslije toga.

-Kada se asfalt smiješa, mi ga također ispitujemo prilikom same ugradnje. Osim toga, nakon što se sve završilo i asfalt se ohladio, postoji niz testova kojima se on i tada ispituje. Dakle, potrebno je uraditi tri nivoa testiranja – prije, u toku i nakon ugradnje, kako bi se napravila cjelokupna slika i moglo reći nešto o tom asfaltu. Mi, između ostalog, imamo ekipe koje rade isključivo na terenu. Znači, nije to samo uzimanje uzoraka, već se rade i terenska testiranja, a u laboratorijama se rade i laboratorijska ispitivanja – naglasio je.

Međutim, to nije kraj posla za one koji se bave laboratorijskim ispitivanjem građevinskih materijala. Svaki asfalt koji se postavi ima neku svoju vrstu roka trajanja. Tako, naprimjer, završni sloj asfalta na autocesti, prema nekim mjerilima, trebalo bi mijenjati nakon deset godina. Ukoliko se sve radilo prema propisima prilikom njegovog postavljanja, njegov vijek trajanja je većinom mnogo duži.

-Prije nego što se uđe u proces izgradnje, investitor prije samog projektovanja, pravi projektne uslove u kojima navodi koliko to treba trajati. Na kolovoznoj konstrukciji je to najčešće 20 godina, ali one uglavnom traju duže. Habajući slojevi se uglavnom ponovo rade nakon deset godina, ali i oni traju duže. U Sarajevu, naprimjer, imate ulica koje nisu rađene od prije rata, pa se sada intenzivno rade. Neke nikada nisu sanirane. Nije tu riječ o nekoj posebnoj kvaliteti asfalta, već on jednostavno nije bio opterećen. Na asfalt djeluje i klima, ali vozila su baza na kojoj se radi proračun opterećenja – dodao je.

Domaći materijali

Ono što je veoma bitno napomenuti je da se prilikom izgradnje autoceste u BiH uglavnom koriste domaći materijali.

-Materijali koje mi koristimo za masovnu izgradnju, kao što je kamen, agregat, cement, beton i asfalt, su domaće proizvodnje. Beton ne može biti uvozni zato što je to specifičan materijal i ne može biti transportovan na velikim udaljenostima. Sretni smo jer imamo dvije velike cementare, dovoljan broj kamenoloma, betonara i asfaltnih baza. Naši izvođači su dovoljno opremljeni da mogu ispratiti velike projekte i sa stranim partnerima i velikim kompanijama poput kompanije Cengiz Insaat – istaknuo je naš sagovornik.

Firma Celab d.o.o. ima dvije terenske laboratorije. Jedna od njih nalazi se u Kaknju. Riječ je o većoj laboratoriji za ispitivanje građevinskih materijala, koja ima svu potrebnu sofisticiranu opremu. Druga terenska laboratorija smještena je u Zenici i uposleni trenutno vrše kontrolu kvalitete izgradnje jedne dionice zeničke zaobilaznice.

-Za ispitivanja koja se rade potrebna su veoma specifična znanja. Mi koji se bavimo time uglavnom smo inžinjeri građevine. Međutim, nema nas mnogo jer to nije nešto što je, naprimjer, predmet izučavanja na fakultetu ili da za to postoji poseban odsjek. To su znanja koja skupite svojim radom, obukom, iskustvom, usavršavanjem… Građevinski inžinjeri uglavnom se bave projektovanjem, izgradnjom ili nadzorom radova, a veoma malo njih se bavi laboratorijskim ispitivanjima – zaključio je Čehajić.

Komentari