Vječita “svađa“ između Bosanaca i Hercegovaca i regiona: Burek je samo s mesom i nikako drugačije

FOTO: MUHIDIN ŽIVOJEVIĆ

U petnaest minuta tokom naše posjete buregdžinici “Melina” u Sarajevu, dva vrla pita-majstora uspjeli su napravili tri pite, te jednu, od koje nam je voda na usta krenula, izvaditi iz rerne. Kažu, mogli su još jednu. A sve to dok su razgovarali s nama i pokazivali nam umijeće pravljenja jednog od najstarijih tradicionalnih jela na našim prostorima – pite.

– Važi li pravilo da žena kada nauči kuhati pitu, može se udati – pitamo ih.

– Moja žena ne zna nikako praviti pitu – kaže Nedždat Bajrami.

– Pa kako se onda udala – pitamo.

–  Pa neće da nauči, kad ima mene – kroz smijeh nam govori Bajrami dok vještom rukom razvlači tijesto, govoreći da se, ipak, eto udala.

Više od običnog jela

Ovim poslom bavi se više od 15 godina, a iako se ovaj “zanat” u amanet prenosi s koljena na koljeno – i sa majke na kćerku, on je posao naučio od pita-majstora, te kasnije obučavao i druge.

Kao i svi pravi kuhari i majstori u svom zanatu, kaže da se prvo mora nešto voljeti da bi se to radilo, ali i dugo prakticirati da bi se usavršilo. Sada je to već rutina.

Za pitu je dovoljno, ako je pećnica dobra i zagrijana, 15 minuta da se ispeče, a od sastojaka je potrebno brašno, voda, so i nadjev kojim će se puniti. Potom se izvadi, te se premaže uljem ili maslacem.

– Stalno morate provjeravati da vam ne bi zagorjela, a kako bi vam se ravnomjerno ispekla preko stavite papir za pečenje – otkriva nam naš sagovornik.

Za ljude s naših prostora pita je mnogo više od običnog jela. To dokazuje i istraživanje britanskog lista “Guardian”, gdje je burek iz BiH zauzeo petu poziciju na listi najbolje ulične hrane na svijetu.

Burek je hrskav i ukusan specijalitet koji se pravi od tankih kora punjenih mesom, najbolje se slaže uz jogurt, a mlađa populacija ga upražnjava najčešće kao dobrodošlo sredstvo za utaživanje gladi pri povratku iz noćnih izlazaka. Zbog toga, za Bosance i Hercegovce vrijedi i nepisano pravilo da je burek samo s mesom.

– Burek jeste pita s mesom i nikako drugačije ne može biti. Iako u nekim dijelovima BiH u burek dodaju i krompir, to nije ‘pravi burek’, to je takozvani ‘šareni’ burek. Ali opet s druge strane, ima dosta naroda koji nisu za burek, te isključivo traže krompirušu – kaže Nedždat, na što njegov kolega Betim Sulejmani dodaje da su takvi ipak u manjini.

Tuzlaci rekorderi

Ljubav i poštovanje prema piti Tuzlaci su iskazali prošlog mjeseca napravivši burek za Guinnessovu knjigu rekorda težak 675 kilograma na tepsiji od 180 kilograma. U džinovski burek utrošeno je, kako kažu Tuzlaci, pola krave, a kompletan je pojeden u roku od pola sata.

Za dobar burek, otkriva Bajrami, potrebno je dobro meso, dobar sastav i naravno dobar majstor. No, mnogim Bosancima i Hercegovcima trn u oku je što se u regiji sve pite zovu burekom, pa tako naprimjer u susjednoj Hrvatskoj možete naručiti “burek s sirom” ili “burek s mesom”. Ista stvar je i u Srbiji gdje su otišli i korak dalje pa prodaju “burek s višnjama“.

– To će biti vječita ‘svađa’ koju ćemo voditi s regijom, ali šta da radimo. Mi znamo da na našim prostorima burek može biti samo s mesom i nikako drugačije – završava naš sagovornik.