Veterinarska laboratorija MULTI LAB iz Tuzle: Građani više brinu o kvaliteti nego sigurnosti hrane

Kompanija MULTI LAB iz Tuzle prva je privatna veterinarska laboratorija na prostoru FBiH, ali i prva kompanija ovakve vrste u BiH. Bavi se unapređenjem i razvojem specijalističkog rada u oblasti veterinarske medicine, kontrolom kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane za ljude i životinje, kao i vode, te provođenjem mjera obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Direktor i suvlasnik kompanije Sanel Hodžić kaže da postoje nešto više od godinu, te da su u ovom periodu pomogli više od 400 firmi u uspostavljanju i održavanju sistema kontrole biosigurnosti, iz raznih djelatnosti.

– Među njima su velike kompanije, javne ustanove, javna preduzeća, srednja i mala preduzeća, obrti… Mnogi od njih posjeduju certificirane ili implementirane međunarodne standarde sigurnosti, poput IFS, HACCP, HALAL ili Organic, a one klijente koji nisu do sada implementirali neki od standarda, putem naših vanjskih saradnika ili direktno, savjetujemo na koji način mogu sami da uspostave osnovne principe dobre higijenske prakse – kaže Hodžić za magazin Visit BiH.

Povećan rizik

Kako ističe, posebno je ponosan na činjenicu da njihov tim, pored osoblja s neophodnim radnim iskustvom dužim od 30 godina laboratorijskog rada, čine mladi ljudi, doktori veterinarske medicine, mikrobiolozi i diplomirani inženjeri sanitacije, koji su svoj radno-pravni status zasnovali putem programa zapošljavanja Federalnog zavoda za zapošljavanje.

-Laboratorije su osnovane poštujući sve zahtjeve kontrole kvaliteta rada laboratorija u pogledu opreme, ljudskih resursa, potrošnog materijala, reagenasa i uslova rada, bazirajući se na principima dobre laboratorijske prakse. Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine (BATA) akreditirao nas je za izvođenje svih laboratorijskih metoda. Posebnu pažnju posvećujemo usklađivanju laboratorijskih metoda sa standardnim metodama propisanim od međunarodnih tijela (ISO, OIE, WHO, FAO, AOAC). Također, uključeni smo u postupke internacionalnih međulaboratorijskih testiranja za sve ovlaštene laboratorijske metode koje izvodimo. Tu je i Certifikat o akreditaciji za ispunjavanje standarda BAS EN ISO/IEC 17025/2006, te Certifikat u skladu s normom ISO 9001/2015 – kaže nam Hodžić.

S obzirom na to da se, između ostalog, bave kontrolom kvalitete i ispravnosti hrane, zanimalo nas je kakvu hranu jedemo. Hodžić kaže da potrošači danas imaju priliku, zbog globalizacije, birati jako raznovrsnu i ukusnu hranu. Niz je prednosti, međutim, prirodno je da dolazi do povećanog rizika, kaže on.

-Ne postoji „nulti rizik“ jer je hrana kao materija podložna raznim utjecajima, od proizvodnje do distribucije. Konzumentima se preporučuje da kupuju hranu od proizvođača ili distributera koji vode računa o svim karikama u lancu sigurnosti i koji imaju implementirane priznate standarde u proizvodnji. Nažalost, sistem samokontrole i službene kontrole nije dovoljno razvijen, posebno kada govorimo o uvoznim artiklima – ističe on.

Kaže da proizvođači i distributeri moraju biti svjesni kontrole ispravnosti hrane jer ih na to obavezuju propisi. Od uvođenja „higijenskog paketa“ 2011. jačaju inspekcijski potencijali, ali i obaveze proizvođača.

Uređenje oblasti

-Agencija za sigurnost hrane, te drugi organi uprave nadležni za poslove veterinarstva, zdravstva i sigurnosti hrane, rade odličan posao u ovoj oblasti. Nije moguće preko noći uspostaviti besprijekoran sistem jer su za implementaciju propisa o sigurnosti hrane potrebna znatna finansijska sredstva. BiH ima uspostavljen Institut za standardizaciju i Institut za akreditaciju, koji uz Agenciju za sigurnost hrane i ulogu inspekcijskih tijela u znatnoj mjeri drže tržište hrane pod kontrolom. I svijest građana se podiže, možda više s aspekta kvalitete nego sigurnosti – poručuje on.

Na pitanje šta se u tom pogledu izdvaja kao prioritet, Hodžić naglašava da je potrebno staviti akcenat na bržu harmonizaciju legislative sa stečevinom Evropske unije, na svim nivoima jer se u BiH još koriste propisi iz bivše Jugoslavije, zatim harmonizirati međusobno propise koji su na snazi, a uređuju istu oblast i na kraju uspostaviti sve potrebne institucije države, a ukinuti one koje ne trebaju.

-Bit ću slobodan istaći da je potrebno privatizirati sva preduzeća i dijelove ustanova koje se bave komercijalnom djelatnošću, odnosno organizirati ih tako da posluju pod istim uslovima kao i privatne kompanije, sve iz razloga ravnopravnog učešća na tržištu, što je, također, jedan od zahtjeva EU-a – ističe on.

Planovi za budućnost

Hodžić kaže da u budućnosti planiraju intezivno razvijati ljudske resurse, formalne i neformalne edukacije osoblja koje je najbitniji segment napretka. Također, nadogradnja softvera, izrada aplikacije za praćenje nalaza, proširenje akreditovanih metoda, nabavka dodatne opreme… Pored proširenja laboratorijskih usluga, u segmentu provođenja mjera sanitacije nastojat će uvesti i neke usluge koje nemaju toliku učestalost, ali ih trenutno na tržištu niko ne obavlja, a građanima donose nevolje, poput hvatanja zmija i drugih vrsta reptila, kao i raznih domaćih i divljih životinja, ali i uklanjanja gnijezda stršljena, mrava, raznih drugih insekata…