Predivna jezera Bosne i Hercegovine

Svima je već poznato da je Bosna i Hercegovina jedna od najbogatijih zemalja vodom u Evropi, a prekrasne rijeke i jezera svojom ljepotom oduzimaju dah. Iz godine u godinu sve je bolja i turistička ponuda na predivnim bh. jezerima.

Prirodna jezera u BiH zahvataju 65,1 kvadratni kilometar površine, od čega na Buško jezero otpada 56,7. Ako se ova površina usporedi s ukupnom površinom BiH, onda prirodna jezera zahvataju svega 0,11 posto. Zasta je dug spisak jezera koja krase Bosnu i Hercegovinu i o svakom bismo željeli napisati ponešto, ali to jednostavno nije moguće, pa smo izabrali nekoliko jezera.

Prokoško jezero se nalazi na planini Vranici, nedaleko od Fojnice. Ledničko je jezero i odlikuje se endemskom vrstom Čovječijom ribicom, a u jezeru je još ostao i endemični primjerak vodozemca – tritona. Prokoško jezero je okruženo kolibama i katunima i predstavlja dio netaknute prirode. Izrazito je bogato pastrmkom. Uz jezero možete odmarati u stočarskim kolibama, gdje ćete biti maksimalno usluženi, imati mogućnost odmora i dobiti prave domaće specijalitete kao što su ovčiji sir, kajmak, pitu, borovnice i kupine, hljeb ispod sača…

Ramsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Rami u Prozor-Rami, na sjeveru Hercegovine. Stvoreno je 1968. godine. Kako bismo vam približili geografski Ramsko jezero, za sve koji nisu posjetili ovo divno mjesto, udaljeno je nekih 70-ak kilometara sjeverno od Mostara. Pošto Bosna i Hercegovina jeste specifična zbog planinskog podnevlja i područje Ramskog jezera je ograničeno strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Voda koja dolazi u jezero je izrazito čista, budući da slivno područje predstavlja sam početak Jadranskog slijeva.

Lijevo vrelo je stalno i naziva se ljetnim vrelom. Uzvodno nalazi se zimsko vrelo koje se aktivira uslijed velikih padavina i otapanjem snijega. Rama je najznačajnija pritoka rijeke Neretve u koju se, posredstvom Jablaničkog jezera, ulijeva u mjestu Gračac, petnaest kilometara uzvodno od Jablanice.

Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini, te kao takvo je zaštićeni geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje. Park prirode Blidinje osnovan je 30. aprila 1995. godine. Blidinjsko jezero smješteno je na Dugom polju između planina Čvrsnice i Vrana. Veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore zbog čega znatno opadne nivo jezera. U zimskim mjesecima jezero je uglavnom zaleđeno. Posljednjih desetak godina na prostoru Blidinjske visoravni kao i u većem dijelu Bosne i Hercegovine izgrađen je veliki broj stambenih objekata. Pretežno govorimo o vikendicama, koje vlasnici koriste tokom zime. Samo skijalište se nalazi na nadmorskoj visini od 1800 metara u podnožju planina Čvrsnica i Vran. Skijalište je jako dobro uređeno i posjetitelji mogu koristiti ski-lift dužine 575 metara, novi četverosjed, te dječiji lift.

Jezero Perućac je akumulaciono vještačko jezero koje se vodom napaja iz rijeke Drine, nalazi se između područja općine Srebrenica i općine Bajina Bašta u Srbiji. Jezero je nastalo pregrađivanjem toka rijeke Drine, za potrebe hidroelektrane „Bajina Bašta“. Srednja julska temperatura jezerske vode se kreće oko 22 stepeni Celzijusa kod brane, a nizvodno u samom toku voda je nešto hladnija, oko 17 stepeni Celzijusa.

Perućac se prostire kroz kanjon Drine, sve do Višegrada dužine oko 50 kilometara i cijelom dužinom je plovno. Nad jezerom nadvile su se ogromne padine planine Tare koja pripada Nacinalnom parku Tara. Ovo područje, sa obje strane jezera, prepoznatljivo je i po Pančićevoj omorici za koju se smatra da je otkrivena na planini Tari 1875. godine, a rasprostranjena je i na teritoriji Višegrada, Milića, Srebrenice. Jezero Perućac bogato je raznim vrstama ribe kao što su kapitalni primjerici soma i mladice, pastrmka, mrena, skobalj, šaran, jez, deverika, klen i mnoge druge.

Buško blato (jezero) je prirodni nastavak livanjskog polja. Nalazi se na 716 metara nadmorske visine. Samo jezero ima površinu od 55,8 kilometara kvadratnih, a ukupna zapremina je 782 miliona metara kubnih. Dužina mu je oko 13,5, prosječna širina oko 4,1, a najveća širina je oko 7,2 kilometara.

Prosječna dubina jezera je oko 15,5 metara. Jedna trećina površine jezera nalazi se u općini Livno, a dvije trećine u općini Tomislavgrad. Svojom površinom, ovo jezero jedno je od najvećih akumulacija u Evropi. Bogato ribom koja se, nažalost, uništava velikim oscilacijama u nivou vode tokom ljetnog, sušnog perioda, kada se prekomjernim ispuštanjem vode za potrebe elektrane, dovodi u opasnost cijeli riblji fond.

Bilećko jezero nalazio se u općini Bileća, na istoku Hercegovine. Nalazi se na rijeci Trebišnjici blizu Bileće. Nastalo je izgradnjom brane Grančarevo na rijeci Trebišnjici blizu Bileće 1968. godine. Bilećko jezero je najveća vještačka akumulacija na Balkanu, dužine 18 i širine oko četiri kilometra. Površina jezera je oko 33 kvadratna kilometra, u zavisnosti od vodostaja. Najveća dubina Bilećkog jezera je 104 metra, a nalazi se na oko 400 metara nadmorske visine.

Vode jezera služe za potrebe hidroelektrane Trebinje I, koja je puštena u rad u periodu 1968-1975. godine. Na dnu jezera se nalazi selo Panik, poznato arheološko nalazište iz antičkog doba, koje je evakuisano prilikom gradnje hidrocentrale.

Boračko jezero, smješteno na planini Prenj, na putu iz Konjica prema Glavatičevu, jedno je od najvećih jezera u Bosni i Hercegovini. Dužina jezera je oko 786, širina oko 402, a najdublje je u jugoistočnom užem dijelu sa oko 17 metara.

Boračko jezero se smjestilo između planina Prenj, Visočica i Bjelašnica. Omiljeno je izletište i odmaralište domaćih i stranih turista. Boračko jezero je prirodno planinsko jezero, prijatno za kupanje, odmor i rekreaciju. Raj za lovce i ribolovce. Jezero je poznato po dobroj pastrmki i rakovima.

Bazen jezera je nastao u Boračkoj dragi procesom glacijalne erozije. Voda je najtoplija u augustu, oko 25 stepeni, a najhladnija u februaru, 0 stepeni Celzijusa. U neposrednoj blizini izgrađeni su hoteli i moteli, jer je Boračko jezero omiljeno izletište stanovnika Konjica, Sarajeva i Mostara.