Skip to content Skip to footer

Planinarenje vam osigurava više nego kvalitetan boravak u prirodi

Posljednjih godina planinarenje u našoj zemlji postaje sve popularnije, a dodatno je ubrazn razvoj pojavom pandemije koronavirusa. BiH ima velike prirodne ljepote i planinarske resurse za razvoj turizma, kao i tradiciju organiziranog planinarenja. Planinarenjem se bave i stari i mladi, a postoje pješačke staze pogodne za sve – djecu, početnike, rekreativce i planinare, kao i teže staze za profesionalce i avanturiste.

S obzirom da je iz dana u dan sve više bh. građana na planinama, razvijena je i ugostiteljska djelatnost pa na svim planinama možete naći planinarske domove, kolibe, restorane, apartmane, a tu su i popratne aktivnosti kao što su vožnje kvadovima, brdski biciklizam, paraglajding, via ferrate, uređena mjesta za kampovanje, alpinizam…

Sve u svemu, ponuda planina i planinarskih tura je bogata i raznovrsna, te vam garantira idealan odmor i više nego kvalitetan boravak u prirodi. Zaista je teško izabrati koje planine predložiti za posjetu, jer su svaka na svoj način posebne i prelijepe, ali vam donosimo nekoliko najatraktivnijih planina za planinarenje.

Prenj

Prenj mnogi Bosanci i Hercegovci smatraju najljepšom, najatraktivnijom, ali i najsurovijom planinom u našoj zemlji, a njen najviši vrh je Zelena glava visok 2.155 metara. Prenj, poznat kao “Hercegovački Himalaji”, jedno je od najljepših planinskih područja Dinarskih Alpa i ima prirodnu okolinu koja je nezaboravna zbog svoje raznolikosti – kraške i glacijalne doline, strme kosine koje formiraju klisure i kanjone kroz koje teku rijeke, sniježni vrhovi i pejzaž intenzivne i izazovne ljepote.

Smješten je u srcu dinarskih planina, u sjevernom dijelu Hercegovine i leži u luku, sa sjeverozapada, rijeke Neretve od Glavatičeva kod Konjica do Bijelog Polja kod Mostara, a s jugoistočne strane je omeđen planinskim masivima Veleža (1.969 metara), Crvnja (1.921 metara) i Visočice (1.964 m).

Okružuju ga prirodna i vještačka jezera kao što su Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac, te rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka. U podnožju planine se nalaze tri grada Konjic, Jablanica i Mostar iz kojih vode markirani putevi do planinarskih objekata i planinskih masiva.

Maglić

Oko 20 kilometara jugozapadno od Foče, sa svojim dominantnim vrhom koji doseže do 2386 metara nadmorske visine, nalazi se planina Maglić. To je najveća planina u BiH. Prepoznatljiv je po svome zeleno-bijelom dekoru s visokim i strmim stjenama koje pružaju izazov za planinare i alpiniste. Planina obiluje brojnim izvorištima vode od kojih su najpoznatija Kondžila vrela, Korita, Javorak, a najbogatije vrelo je na Prijevoru.

Na visini od oko 2.000 metara na lokalitetu Careva dola nalazi se izvor vode što je rijetkost na ovim visinama. Podnožije Maglića čini egzotična prašuma Perućica koja se proteže iz doline Sutjeske do prijevorskog platoa. Maglić se nalazi u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska.

Treskavica

Planina Treskavica nalazi se 30 kilometara od Sarajeva i pruža jedinstvene mogućnosti za planinarenje, brdski biciklizam i alpinizam. Sa svojih 2.088 metara nadmorske visine najviša je planina u okolini Sarajeva i samo 300 metara je niža od najvišeg vrha u Bosni i Hercegovini Maglića.

Planinska jezera, kao i snažno izraženi kontrasti između bujne vegetacije i potpune goleti, čine Treskavicu jednom od najljepših planina u regionu. Prema legendi, Treskavica ima čak 365 izvora, među kojim su i izvori pet većih rijeka, Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice. Tu su i jezera Platno, Crno, Bijelo i Zmijsko jezero, te Turov stan, Kućare, Trokunsko, Gornja bara i Simovića bara.

Prvih pet jezera nalaze se iznad 1.500 metara nadmorske visine i predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba na ovoj planini, a najveće i najljepše je Veliko jezero, dugo 220, široko 185, a duboko šest metara. Ovaj biser prirode nalazi se na nadmorskoj visini od 1.548 metara. Kristalno čista jezerska voda i nedirnuta okolina nude nezaboravne trenutke, posebno u ljetnim danima kada se vidik pruža sve do Crne Gore i Jadranskog mora.

Zelengora

To je planina koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera, koja se još nazivaju i gorske oči. Najpoznatija su Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i dr. Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2.014m), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2.000m.

Zelengora obiluje bogastvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Evrope. Planinari često ne mogu da se slože – da li je Zelengora najljepša planina u BiH. Bilo kako bilo, njeno ime govori o tome šta možete očekivati na ovoj planini, a to je mnoštvo zelenila i bogatu vegetaciju koja je uistinu krasi.

Čvrsnica

Treća po visini planina u Bosni i Hercegovini. Smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine i ujedno je sa najvećim vrhom u Hercegovini (Pločno 2.228 metara nadmorske visine). Čvrsnica se nalazi u općinama Posušje, Jablanica i Mostar, a također je i sastavni dio Parka prirode Blidinje.

Zbog neobične ljepote njenog prirodnog okoliša redovno je odredište planinara iz zemlje i cijele regije. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se i nešto niža Vran-planina (2.074m). Najveće naseljeno mjesto u blizini je grad Jablanica sa sjeveroistočne strane te sa jugozapadne Posušje i Tomislavgrad. Na Čvrsnici se nalazi izuzetan i rijedak prirodni fenomen – Hajdučka vrata.

Priprema za planinarenje

Ako odlučite za planinarenje, važno je da budete dobro opremljeni, odnosno u udobnoj i prilagođenoj odjeći i obući. Planinarenje nije obična šetnja i ne možete planinariti u papučama. Zahtjevno je i možete se povrijediti, pa je visoko kvalitetna obuća izuzetno važna. Kada je u pitanju odjeća, ona mora biti prozračna i kvalitetna kako se ne biste previše znojili. Ipak, uvijek u ruksaku nosite vodu, energetsku hranu (grickalice ili energetske pločice) i dodatnu odjeću koju ćete zamijeniti ako se oznojite.

Prije nego što krenete na pohod saznajte kakvo vas vrijeme očekuje (zbog vaše sigurnosti), kakav je teren, upoznajte se s planinarskim markacijama, kakav je teren kojim ćete se kretati. Ono što je važno napomenuti je da ne idete sami na nepoznat teren. Najbolje bi bilo da imate nekog profesionalnog planinara ili se pridružite nekom planinarskom društvu koje organiziraju ture.