Avanturistički park Peć Mlini formiran je uz izvor rijeke Tihaljine, na periferiji zaseoka Peć u Drinovcima, općina Grude. Grude su bogate i prirodnim ljepotama – od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, kraški krajolik pa do suprotnosti navedenom – brojnih izvora i vodenih resursa.
Peć Mlinima naziva se mjesto izvora Tihaljine i dio njezine uske doline u dužini od nepuna dva kilometra. U nedavnoj prošlosti vrlo važno i živo mjesto zbog brojnih vodenica raspoređenih s obje strane rijeke, neposredno uz njezino vrelo, danas je svedeno na desetak kuća i ruševine mlinica kojima uz pećinu duguje i svoje ime.
Rimska cesta
Najdojmljiviji je u tom neobičnom ambijentu sam izvor rijeke, uokviren gotovo okomitim i do 200 metara visokim liticama u jedan uski potkovičast prostor u kojem pritišće osjećaj tjeskobe i bezizlaznosti, pojačan jakim sjenama izlomljenih vrhova okolnih brda.
Tihaljina izvire odjednom, posve neočekivano u cjelini svoje vodene mase, ali ipak sasvim lagano i gotovo bez ikakva zvuka. Do njezina vrela sunce gotovo nikada ne dopire; samo stotinjak metara, dalje niz rijeku otvara se osunčana i bujnim raslinjem ozelenjena uska dolina slična kanjonu, čineći potpun kontrast njezinu početku.
Naziv Tihaljina koje nosi i obližnje veće mjesto, prati je nizvodno sve do blizine Klobuka, gdje se toku Tihaljine pridružuje snažan izvor Klokun. Tu rijeka dobiva ime Mlade ili Mlada i teče tako sve dok se poslije s imenom Trebižat, nakon što proteče kroz istoimeno mjesto, ne ulije u Neretvu stvarajući prije toga jedne od najspektakularnijih slapova na Balkanu – Kravice.
Uz Ravlića pećinu, mjesto ima još nekoliko većih i manjih pećina. U jednoj je, bilježe arheolozi, bila kovačnica koja je izgorjela u snažnom požaru u 19. stoljeću, a nije isključeno da je toj svrsi služila stoljećima. Jer, kroz Peć Mline prolazila je frekventna rimska cesta Salona – Narona, a na toj cesti trošile su se i potkove i okovi za kola.
Zbog povoljnih, lako ukrotivih vodenih tokova, Peć Mlini imali su više kamenih žrvnjeva, mlinova pokretanih vodom, na kojima su žito mljeli i na teretnoj stoci ga odvozili okolni stanovnici, sve do udaljenog Duvna, o čemu danas svjedoče posjetitelji ovog avanturističkog parka. Neki još pamte priče svojih djedova koji su ovdje dolazili tim poslom, a kao plaća ostavljao se najčešće “ušur”, udio od dovezenog žita ili kukuruza.
U ponikvi Peć Mlini nekad je bilo sedam aktivnih mlinica, na širem potezu vodotoka njih čak 15, a prva mlinica bilježi se još davne 1420. godine. Bila je to prava mala poduzetnička zona, postojala je čak autobusna linija Peć Mlini – Sarajevo, ali mlinovi, ovdje zvani mlinice, ugašeni su elektrifikacijom okolnih mjesta i pojavom električnih mlinova od 70-ih godina prošlog stoljeća.
Ptičija perspektiva
U posljednjoj većoj industrijskog eksploataciji ovog krškog fenomena, voda iz tunela sabijena je u veliku metalnu cijev koja pokreće turbinu hidroelektrane smještene u zgradi na dnu ovog kanjona. Male hidrocentrale nicale su u mjestu još od 1922. godine, o čemu svjedoči predaja i ostaci manjih električnih generatora sačuvanih za neku buduću rekonstrukciju.
Dio brda kojega je voda milenijima ispirala stvorio je više nego okomitu stijenu, a ona je pretvorena u izazov za penjače, u ferratu, a preko cijelog kanjona razvučene su dvije čelične sajle, zip line, kojim se tragatelji za adrenalinom mogu prevesti s jedne na drugu stranu lokaliteta te uživati u pogledu na vodotoke i mjesto iz ptičje perspektive.
Šetališta, kozja staze, brojni slapovi koji povremeno nabujaju, avanturističko igralište za djecu, ostaci mlinica, krško ljekovito bilje i proljetni cvjetovi daju posebnu čar ovom mjestu. Prošle godine otvoren je i restoran „U matere“ u kojem se mogu kušati domaći specijaliteti ili se jednostavno odmoriti na terasi uz hladno piće i svježe iskustvo silaska duboko u nerasvijetljenu prošlost i tajne krškog podzemlja.
Prekogranična saradnja
Avanturistički park uspostavljen je u sklopu projekta ADRIATIC CANYONING – Adriatic Canyons Adventure Tours finansiranog iz 1. poziva INTERREG IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. Cilj ovog programa je jačanje socijalnog, gospodarskog i teritorijalnog razvoja prekograničnog područja između Hrvatske, BiH i Crne Gore, razvojem turizma sa ciljem jačanja i diversifikacije turističke ponude kroz prekogranični pristup i očuvanje te bolje upravljanje i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine.
Autor: Tarik Dreca
