Posljednji dan septembra u Sarajevu će označiti početak teatarskog praznika. Počinje najrelevantnija pozorišna manifestacija na prostoru jugoistočne Evrope, Internacionalni teatarski festival MESS čije će ovogodišnje 57. izdanje trajati do 8. oktobra.
Vrijeme je to kada Sarajevo posjete brojne međunarodne teatarske zvijezde, koje ga u tih devet festivalskih dana učine centrom svijeta. O programu festivala, njegovim gostima, ali i novostima koje nam donosi ove godine, razgovarali smo sa njegovim prvim čovjekom, dugogodišnjim kulturnim radnikom Nihadom Kreševljakovićem.
Šta donosi ovogodišnje izdanje MESS-a? Jeste li već definisali program?
Program 57. MESS-a kao i svake godine donosi ono na što je naša publika naviknuta, a to su značajna teatarska imena iz Evrope, regije i svijeta. U fokusu ovogodišnjeg festivala bit će atipični naratori i naratorke, oni čiji se glasovi rjeđe čuju u društvu.
Publika će imati priliku gledati neka fantastična teatarska ostvarenja i velika pozorišna imena kao što je predstava “Blind Poet” u produkciji NEEDCOMPANY, a u režiji belgijskog reditelja Jan Lauwersa, a s kojom ćemo i otvoriti Festival. Najupečatljiviji evropski reditelj političkog teatra posljednjih godina Milo Rau, stiže na MESS sa predstavom “5 Easy Pieces” koja je odabrana i u selekciju Theatertreffena među deset najznačajnijih predstava prošlogodišnje produkcije sa njemačkog govornog područja. Dorotee Munyaneza će neposredno nakon premijere u Avignonu igrati predstvu “Neželjena” upravo na MESS-u. Svojevrsna senzacija ovogodišnjeg Festivala će biti marionetska trupa Carlo Colla e Figli iz Italije koja dolazi sa marionetskom operom. Posebnu pažnju treba obratiti na produkcije koje dolaze iz regije, kao i predstave iz BiH koje su također vrhunska umjetnička ostvarenja.
Iz koliko država dolaze umjetnici i koliko ukupno predstava će biti na repertoaru, na kojim lokacijama će biti izvedene?
U različitim programima bit će predstavljeno 25 predstava, a koje dolaze iz 16 različitih zemalja. Kao i svake godine pored predstava iz Evrope imat ćemo i predstave iz Brazila i Argentine dok nam u francuskoj produkciji dolazi Dorotee Munyaneza, koreografkinja i autorica iz Ruande.
Predstave će kao i svake godine igrati u svim sarajevskim teatrima s tim da ove godine smo planirali intenzivirati saradnju s teatrima i drugim institucijama van Sarajeva. Zbog toga otvorenje ovogodišnjeg Festivala bit će održano u Zenici, a planiramo dio programa realizirati i u drugim bh. gradovima s kojim nastojimo iz godine u godinu intenzivirati saradnju. Festival MESS kao događaj od važnosti za državu uvijek je i nastojao ne biti koncentriran samo na glavni grad države već biti istinski bh. praznik teatra. Vjerujemo da ćemo u budućnosti uspjeti da u toku festivala naše programe organiziramo istovremeno u gradovima širom BiH.
MESS je svake godine aktuelan s vremenom u kojem živimo. Nastavljate li s tom idejom? Koja će biti tema ovogodišnjeg izdanja?
Festival uvijek nastoji unutar programa biti aktuelan i biti svojevrsna refleksija prostora i vremena u kome živimo. Vjerujemo da to jeste važan aspekt u smislu omogućavanja ne samo nama u BiH već i publici iz drugih dijelova jugoistočne Evrope da pregledaju neke važne produkcije koje ne mogu gledati na redovnim repertoarima zbog opće finansijske situacije u kulturi, a osobito u teatrima. Već smo spomenuli da će u fokusu ovogodišnjeg festivala biti atipične naracije, a ono što je neka okvirna tema ovogodišnjeg festivala jeste identitet, odnosno identiteti. To jeste tema koja je važna za svako društvo danas, ali rekao bih posebno za nas u BiH. Festival MESS je od početka uvijek afirmirao različitosti kao jednu od suštinskih vrijednosti svakog, a posebno našeg društva.
Koliko kultura, kulturne manifestacije mogu popraviti društvo?
Nedavno sam govorio baš o toj temi i rekao sam da zapravo ne vjerujem da kultura, odnosno umjetnost ima tu funkciju niti da ima tu moć da popravlja društvo. Kultura, odnosno umjetnost društvo i sve nas pojedinačno u biti čini smislenijim, ali popravljenje društva je primarni posao političara, kao što je posao političara i da osiguraju slobodu bez koje umjetnost ne može da postoji. Mi kroz umjetnost i naš rad samo kontinuirano podsjećamo da je sloboda kisik umjetnosti, ali i svakog društva. Po odnosu prema kulturi tek možemo znati koliko smo slobodni, i kao umjetnici i kao ljudi. Tako je kod nas i bilo gdje u svijetu. Govoreći na tu temu u kontekstu vremena u kome živimo podsjetio sam i na rečenicu Fridriha Nietzchea da “imamo umjetnost kako ne bismo umrli od istine”.
Šta ste nam pripremili u popratnom sadržaju Festivala?
Pored Malog MESS-a za najmlađe prateći programi bit će uglavnom fokusirani na afirmiranje bh. teatra a kroz prezentaciju posebnih teatarskih programa, kroz promocije knjiga i radionice.
Mali Mess nam je posebno važan s obzirom da on za cilj ima, osim prezentacije programa za najmlađe, i općenito afirmaciju teatra i umjetnosti u našem društvu s obzirom na to da teatar jeste veoma važno sredstvo komunikacije između nas i društva, tj. društava u kojim živimo.