Većina planinara složit će se da je Prenj najljepša i najraskošnija planina u Bosni i Hercegovini. Naravno, o ukusima ne treba raspravljati, ali svako ko posjeti ovu planinu uvjerit će se da prethodna tvrdnja itekako ima smisla.
Prenj odlikuje veliki broj vrhova viših od 2.000 metara nadmorske visine – Zelena glava, Otiš, Botin, Lupoglav, Erać, Kerać, Vidina kapa, Osobac, Velika kapa i Ovča. Uglavnom su to masivni i dominatni vrhovi, koji svojom elegancijom očaraju svakog ko ih vidi.
Snježni smetovi
Kao i sve planine dinarskog – balkanskog regiona, Prenj ima četiri lica, ovisno o godišnjem dobu. Svako od ovih lica ima različite karakteristike, svoju likovnost i izazove. Prenj je planina koja ima netipičnu zvjezdastu strukturu, koja nije karakteristična za dinarsko gorje. Na Prenju je gotovo svaki vrh priča za sebe. Sve u svemu, Prenj je planina samo svoja, unikatna, planina s karakterom.
Prenj zauzima centralni položaj u planinskom sistemu Dinarida. Nalazi se na sjeveru Hercegovine, na lijevoj obali Neretve od Glavatičeva do Bijelog polja kod Mostara. Okružen je planinskim masivima Visočicom, Crvnjem, Veležom, Čabuljom i Čvrsnicom.
Glavni Greben Prenja pruža se od sjeverozapada ka jugoistoku. Sa istoka, sjevera i zapada okružen je rijekom Neretvom, a na jugu i jugoistoku perifernim dijelovima mostarskog Bijelog polja i Nevesinjskog polja (Zijemlja).
Planina Prenj je visoravan čije se šumovite i strme padine naglo izdižu iz doline rijeke Neretve i u centru masiva prelaze u ogromni plato, ispresijecan dubokim dolovima i oštrim stjenovitim vrhovima. Tu je carstvo klekovine bora, oštrih trava, kamena i sipara. Na visoravni je mnoštvo visokih stjenovitih vrhova koji dominiraju i ovu planinu čine posebno lijepom i privlačnom.
Za Prenj su karakteristične prostrane visoravni koje razdvajaju njegove vrhove, pune pukotina i kamenih škrapa. Najljepše Prenjske udoline su Tisovica, Vlasni do, Velike bare, Crno polje i Lučine.
Između planinskih vrhova duboko su usječeni cirkovi u kojima se u toku zime nakupe veliki sniježni smetovi, čije otapanje može trajati cijelog ljeta. Osim u cirkovima snijega bude i u jamama – ledenicama, vrtačama i škrapama. Cijela planina je oskudna vodom, ali ipak na njoj postoje vrela koja nikada ne presuše, a najpoznatija su Bijele vode, Jezerce, Zubčeva voda, Tvrda voda, Kamenac, Vrutak, Novak, za Kantarom i u Crnom polju.
Stanište orlova
Prenjske doline obrasle su lijepom šumom bukve do 1.500 metara nadmorske visine. Iznad se nastavljaju šume s crnim borom i munikom koji postepeno nestaju na oko 1.800 metara. Iznad ove visine vegetacijski pokrivač se završava predjelima obraslim travom i klekovinom bora koja se rasprostire čak do najviših vrhova.
Zelenilo klekovine bora izmiješano sa sniježnim poljima daje posebnu ljepotu prenjskim vrhovima. Šume Prenja su guste i ljeti u njima vlada svježina i prijatan hlad. Zato je prirodno da u njima borave brojne divlje zvijeri među kojima se ističu medvjed, vuk i divlja svinja.
Prenj je poznat i po pticama grabljivicama orlovima. Ovi gospodari neba i visina žive na teško pristupačnim liticama i strugovima kanjona Neretve. Među njima su najpoznatiji orao bradan danas vrlo rijedak, skoro istrebljen i orao krstaš. Orlovi su veliki neprijatelji i stalna opasnost divokozama.
Na Prenju raste i endemični planinski bor munika koja naseljava strme i okomite strane okrenute prema Neretvi. Stablo munike može doseći visinu od 30, a debljinu jednog metra u prečniku. Šume munike su omiljeno stanište divokoza.
ZEHRUDIN ISAKOVIĆ
