Legenda kaže da planina Treskavica ima po jedan izvor za svaki dan u godini, odnosno njih 365. Tako, ukoliko se odlučite planinariti Treskom, kako je njeni zaljubljenici često odmilja zovu, nošenje vode je suvišna stvar. Bit će vam dovoljna tek prazna flaša.
Vodom bogatoj Treskavici, koja je udaljena nekih 30-ak kilometara od Sarajeva, neopisivu ljepotu daju njena jezera, među kojima su najpoznatija Veliko, Crno, Platno, Bijelo, Malo i Zmijsko jezero. Neka od ovih jezera su sredinom prošlog stoljeća vještački poribljena, ali je eksperiment uspio tek u Velikom jezeru, u kojem ima pastrmke.
Veliko jezero je dugo 220 metara, široko 185, dok maksimalna dubina iznosi šest metara. U jednoj od najvećih atrakcija Treskavice ogledaju se Nikoline i Djevojačke stijene, kao i Krajačića klanac.
Veliki broj planinarskih staza s Velikog jezera ili obližnjeg Šišana vodi ka vrhovima Treskavice. Jedna od njih je i Omladinska staza kojom bi za otprilike tri sata hoda trebali stići na najviši vrh – Malu ćabu, koja se nalazi na 2.086 metara nadmorske visine.
U posljednje vrijeme često joj znaju dodati još dva metra zbog kamene “kocke” koja je izgrađena na samom vrhu. Treskavica je i jedna od planina koja pored Romanije, Prenja, Čvrsnice i Veleža zauzima značajno mjesto u razvoju bosanskohercegovačkog alpinizma. Posebno se izdvaja vrh Oblik (1.876 metara), u čijim stijenama se nalazi niz alpinističkih smjerova.
Na Treskavici se nekada nalazio jedan od najljepših planinarskih domova u Bosni i Hercegovini, pa i u bivšoj državi, a uspomene na dom “Josip Sigmund” na Kozijoj Luci, koji je srušen u posljednjem ratu, čuvaju još samo ostaci kamenih lukova.
Zarasli lokalitet nekada prelijepog doma samo je jedna od treskavičkih rana iz proteklog rata. Na Treskavici je ostalo mnogo minskih polja, no uz kretanje isključivo markiranim stazama i u pratnji iskusnog vodiča, koji dobro poznaje teren, ova bosanskohercegovačka ljepotica neće vam uskratiti svoje magične prizore.