Skip to content Skip to footer

Jedinstveni biseri prirode: U BiH postoji 12 prašuma

Gotovo da ne postoji čovjek u BiH koji nije čuo za čuvenu prašumu Perućicu, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Pluća Evrope, kako je još zovu, jedna je od posljednjih i najvećih prašuma na Starom kontinentu, a svojom ljepotom očarava sve one koji je posjete.

Ipak, javnosti je manje poznato da u Bosni i Hercegovini postoji 12 prašuma u kojima obitavaju životinje poput vukova, medvjeda, divljih koza, srndaća, lisica, veprova i kuna, kao i orlovi, sokolovi, tetrijebi, kosovi, jarebice… Najzastupljenija su stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena, smreke…

Evropske prašume se razlikuju od prašuma u tropskom pojasu kako po vegetaciji, tako i po biodiverzitetu, a ono što ovdašnje prašume razlikuje od šuma je činjenica da čovjek nije imao nikakav uticaj na njihovu dinamiku rasta i razvoja.

U nastavku donosimo popis prašuma koje se nalaze u BiH.

Perućica – Prepuna je prekrasnih netaknutih prirodnih prizora, a jedan od njih je i Skakavac, vodopad koji se nalazi u srcu prašume viši od 70 metara. Ljudska ruka nikada nije imala utjecaj na ciklus rađanje-život-umiranje biljaka i životinja u ovoj prašumi. U njoj se nalazi veliki broj stabala starih oko 300 godina, a smatra se da je sama prašuma stara oko 20.000 godina.

Janj – Prašumski rezervat Janj ima površinu od 295 hektara, a udaljen je od Šipova oko 30 kilometara. U tom dijelu zabranjena je eksploatacija drveta, a od 60-ih godina prošlog vijeka taj predio služi isključivo za proučavanje prirodnih procesa u flori i fauni, bez uticaja čovjeka. Prašumu većinom čine stabla bukve i jele, ali i javora, brijesta, jasena i smrče.

Bobija – Nalazi se na području Grmeča, u sastavu općine Sanski Most, a prostire se na površini višoj od stotinu hektara. U njoj su najzastupljenija stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena i smreke. U prašumi Bobija ima stabala koja su starija od 500 godina. Treba istaći kako se u njenoj blizini nalazi i poznati prirodni fenomen Bobijaško oko.

Ravna Vala – Prašuma se nalazi na padinama planine Bjelašnica, na nadmorskoj visini od 1.280 do 1.450 metara nadmorske visine.  Glavne šumske vrste drveta su jela i bukva, ali se javljaju smrča i javor. Također, prisutan je i veliki broj gljiva, među kojima i neke izuzetno rijetke, a registrovano je i 35 vrsta lišajeva.

Mačen do – Nalazi se kod Kladnja i jedna je od rijetkih očuvanih bukovih prašuma. Maksimalno izmjerena visina stabala bukve je 50 metara i to ukazuje da se radi o vjerovatno rekordno izmjerenoj visini za čitavu Evropu.

Lom – Jedna od najvećih prašuma. Nalazi se na planini Klekovača, u sjeverozapadnoj Bosni. Prostire se na površini od 298 hektara. Zapazili su je još davne 1905. Austrougari, ali je sam rezervat osnovan 1956. godine. Neke životinje u Lomu su migracione, a neke stalne. Stalno prebivalište imaju ris, medvjed i srna. Od sitnije divljači zastupljene su jastreb, orlovi, soko…

Trstionica – Prašumski rezervat koji se nalazi kod Kaknja u centralnoj BiH. Spada u kategoriju zaštićenog prašumskog područja, a pored turističkog ima i veliki značaj sa šumarskog aspekta. Prostire se na 32,5 hektara i nalazi se na nadmorskoj visini od 1.005 do 1.112 metara.

Crni Vrh – Prašuma se nalazi na masivu planine Grmeč, odnosno njegovom najvišem vrhu od 1.606 metara nadmorske visine. Prostire se na 188 hektara i obuhvata visoke bukve i jele sa smrćom. Od Bosanskog Petrovca je udaljen oko 22 kilometra u pravcu sjeveroistoka.

Plješevica – Nalazi se na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, kod Bihaća. Planina Plješevica, na kojoj se nalazi istoimena prašuma, većim dijelom pripada susjednoj Hrvatskoj. Prašuma Plješevica pripada kategoriji strogih prirodnih rezervata. U podnožju Plješevice nalazi se i jedan od najutvrđnijih i najtajnovitijih vojnih aerodroma u Evropi, aerodrom Željava.

Malovčića dolina – Malovčića dolina se nalazi na Grmeč planini u zapadnom dijelu BiH u posebnim orografskim uslovima duboke kraške udoline. Visinski raspon se kreće od 460 do 712 metara. U ovoj prašumi nalaze se mamutska stabla jasena, javora, bukve…

Masna luka – Najveće evropsko stanište endemskog bora munike, čini savršeno mjesto za odmor duše i tijela, i potpuno prepuštanje prirodi. Nalazi se na planini Čvrsnici, neposredno ispod njenog najvišeg vrha Pločno, u parku Blidinje. Masna luka obiluje vrelima, manjim jezerima, podzemnim vodama, te močvarama.