Skip to content Skip to footer

Edin Buševac, ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK: Krećemo u unaprijeđenje zimskog turizma

Ljetna turistička sezona daleko je iz nas. Tuzlanski kanton se pokazao kao novi biser bh. turizma i impozantni su rezultati zabilježeni u 2019. godini. Tuzlanski kanton u devet mjeseci 2019. godine posjetilo je ukupno 38.526 turista koji su ostvarili 104.264 noćenja. Domaćih gostiju koji su posjetili naš kanton bilo je 22.303, s ukupno 61.462  prijavljena noćenja. Stranih turista bilo je 16.224, s ostvarenih 35.540 noćenja. Prosjek zadržavanja domaćih turista za iznosi 2,93 dana, dok je za strane turiste prosjek zadržavanja 2,2 dana.

Edin Buševac, ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK, u intervjuu za magazin Visit BiH govori o ostvarenim rezultatima u ljetnoj sezoni, pripremama za zimsku sezonu, ali i drugim projektima koji se očekuju u skorijoj budućnosti.

Rezultati su odlični. Koje su to destinacije koje su privukle najviše posjetilaca u proteklom periodu?

-Tuzlanski kanton obiluje mnoštvom turističkih potencijala od kojih izdvajam kulturno-historijske vrijednosti koje se oslikavaju kroz mnoštvo kulturno-historijskih spomenika kao što su Kraljevski grad Srebrenik, kula Husein kapetana Gradaščevića, stari grad „Soko“ Gračanica i stari grad Teočak. Prirodne blagodati Tuzlanskog kantona također su mamac za turiste gdje izdvajam planine Tuzlanskog kantona Konjuh, Majevicu, Trebavu… Konjuh je ujedno i dijelom zaštićena planina koju sve više posjećuju turisti iz zemlje i inostranstva. Mnoštvo turističkih destinacija koji su smješteni na području planine Konjuh jesu idealna turistička destinacija gdje prednjači predio Muške vode i Djevojačka pećina. Predio Zlače koji se nalazi u općini Banovići postaje nezaobilazno izletište i destainacije kako za turiste tako i za specijalizovane posjete planinara, izviđača, biciklista iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i inostranstva. Bogatstvo vodom također pruža mogućnost razvoja turizma na vodi primjer jesu oligomineralne vode u Gradačcu, ali i Gračaničke terme. Jezera Tuzlanskog kantona pružala su utočište ljubiteljima ribolova i boravku na vodi (Modrac i Snježnica jezero). Poseban turistički dragulj i priča za sebe su Panonska jezera, turistička hit destinacije ne samo na području Kantona nego i šire. Panonska jezera i ove godine bilježe rekordnu sezonu. U toku ljetne sezone prodato je više od 400.000 ulaznica.

Pred nama je zimska sezona. Postoje li neki planovi za privlačenje turista u zimskom periodu i šta je to što TK može ponuditi u zimskom periodu?

-Planskim aktivnostima na pripremi zimske turističke sezone pristupilo se kako u resornom ministarstvu tako i u Turističkoj zajednici TK. Analizirajući zimske turističke potencijale ocijenili smo da i ove godine prioritet treba dati jedinom ski-centru u Kantonu, Ski-centar Karaula Kladanj. Potencijale vidimo i na područjima dugih planina gdje lokalne zajednice i lokalne turističke zajednice trebaju osmišljavati zimsku ponudu. Potencijal su i izgrađena klizališta u nekoliko gradova koja upotpunjuju zimsku turističku sezonu (Tuzla, Lukavac i Gračanica). Turistička zajednica Tuzlanskog kantona i ove godine raspisala je Javni poziv koji, između ostalog, tretira i podršku pripremi i razvoju zimske turističke sezone tako da će sigurno biti podržani projekti koji budu u funkciji razvoja zimskog turizma.

Spomenuli ste skijalište Karaula u Kladnju. Šta ono može trenutno ponuditi ljubiteljima skijanja?

-Jedini ski-lift na području Tuzlanskog kantona nalazi se u Kladnju. Zahvaljujući dovoljnim količinama snježnih padavina skijalište u Kladnju dobro je posjećeno. Savremeni kladanjski ski-lift je 800 metara udaljen od centra grada, ima prelijepu stazu za skijanje povoljnu za slalom i veleslalom, čija je dužina 1.700 metara, dok je dužina usponske staze 1.110 metara. Visina okretne stanice je 893 metra, odakle se pruža prelijep pogled na grad Kladanj. Kapacitet ovog savremenog ski-lifta je 1.200 skijaša na sat. Osim domaćina sve je više gostiju iz susjednih gradova, pa i onih iz udaljenijih sredina. Lokalitet ski-lifta Karaula veoma je povoljan i za planinarenje kao i za prikupljanje ljekovitog bilja i gljiva. Visoka i gusta četinarska šuma kroz koje prolaze staza za šetnju, a koju krase čisti izvori vode pružaju turistima pravi ugođaj za boravak na ovom lokalitetu.

Postoje li neki planovi za dodatno poboljšanje ponude skijašima na ovom skijalištu?

-Što se tiče ovog skijališta, pored objekta koji će biti na raspolaganju posjetiocima ovog lokaliteta, a u kojem će biti jedan broj i smještajnih kapaciteta, sve više se razmišlja o nabavci topova za snijeg, kako bismo u nedostatku sniježnih padavina mogli vršiti vještačko zasnježivanje. Rade se preliminarne studije koje će pokazati mogućnosti i opravdanost ovog projekta, i ako rezultati budu pozitivni, uvjereni smo da će Vlada Tuzlanskog kantona, Turistička zajednica i lokalna samouprava iznaći sredstva da se ovaj projekat realizira.

Nedavno je najavljen i 18. Sajam turizma i ekologije LIST Lukavac, te predstavljen njegov program. Ovaj sajam je jedan o rijetkih u BiH koji je doživio „punoljetstvo“. Šta očekujete od novog sajma koji će biti održan u maju 2020. godine?

-Evo u ovoj maloj krizi sajamskih manifestacija, pogotovo u regionu, sajam LIST, kao specijalizovani sajam turizma, održao se na sceni. Da bi se dodatno obogatio njegov sadržaj, a uvažavajući i sredinu u kojoj se održava ova sajamska manifestacija, sajam se proširuje i na sadržaje u vezi s ekologijom. Nadamo se da će ova sajamska manifestacija nastaviti rasti i po sadržaju i kvaliteti organizacije, pa tako i po broju učesnika i posjetilaca. Vlada Tuzlanskog kantona je ovu manifestaciju uvrstila u manifestacije od značaja za Kanton, pa smo tako preuzeli obavezu da je finansijski i materijalno potpomognemo i sigurni smo da će naredni sajam biti bolje organizovan od svih do sada. Uvjereni smo da ćemo privući veći broj izlagača iz svijeta i regiona, ali i da će domaći turistički djelatnici prepoznati ovaj sajam kao mjesto na kome mogu upoznati nove poslovne saradnike, odnosno proširiti saradnju s poslovnim patrnerima.

Nedavno je najavljena izgradnja magistralne ceste Tuzla – Kladanj. Kada se može očekivati početak gradnje i koliko će koštati ovaj projekat?

-Trenutno je u fazi preprojektovanje navedene dionice jer je prvobitni projekat rađen 2008, te ga je potrebni inovirati, u skladu s promjenama koje su se događale u prethodnih desetak godina i u skladu s trenutno važećim smjernicama za projektovanje, te je potrebno izvršiti geološka ispitivanja terena. Uporedo s preprojektovanjem, voditi aktivnosti na podnošenju zahtjeva za urbanističku saglasnost, te da nadležni organi, u skladu s navedenim, mogu početi se eksproprijacijom zemljišta na trasi nove magistralne ceste, po eleboratu o eksproprijaciji. Kako bi se ove aktivnosti obavile što je moguće prije, potrebno je uključiti grad Tuzlu i Živinice kao i resorna ministarstva u navedene aktivnosti. Vlada TK će, u saradnji s kantonalnim Ministarstvom trgovine, turizma i saobraćaja, vrlo brzo organizovati prezentaciju projekta, koju će održati predstavnici preduzeća Ceste FBiH. Važno je isteći da je za navedenu dionicu magistralne ceste, od Vlade FBiH već osigurano 40 milona KM i da su na raspolaganju za realizaciju ovoga projekta. Potreban iznos za izgradnju i modernizaciju dionice Šički Brod – Kladanj – granica TK iznosi oko 155 miliona eura bez PDV-a. Ukupan iznos potreban za izgradnju i modernizaciju magistralne ceste od Tuzle do Sarajeva iznosi oko 270 miliona eura bez PDV-a – za neograničen budžet, s mogućnošću smanjenja troškova izgradnje za 60 miliona eura u slučaju ograničenog budžeta, izborom jeftinijih rješenja. Realizacija projekta je već krenula u „administrativnom dijelu“ (preprojektovanje, saglasnosti…), a sami početak gradnje, uzimajući u obzir sve naprijed navedene aktivnosti, ako ne bude nepredviđenih poteškoća i uz umjereni optimizam, mogao bi se očekivati u drugoj polovini 2020. godine.

Tuzlanski kanton je industrijski centar BiH, međutim putna infrastruktura nije na zavidnom nivou što usporava daljnji razvoj ovog kantona. Ima li u najavi, osim izgradnje magistralne ceste Tuzla – Kladanj, novih infrastrukturnih projekata i koji su prioriteti?

-Svedoci smo da stanje cestovne infrastrukture na području Tuzlanskog kantona nije na zadovoljavajućem nivou i da nas tu čeka dosta posla, kako bi se stanje popravilo. Kada poredimo stanje magistralnih i lokalnih cesta s regionalnim cestama na području Tuzlanskog kantona, možemo reći da su izgrađene regionalne ceste u dosta boljem stanju. Također, bitno je istaći da se na mreži regionalnih cesta treba još dosta raditi da se one dovedu u prihvatljivo stanje, što je konstantan cilj našeg Ministarstva i Direkcije regionalnih cesta. Tu prevashodno mislimo na rekonstrukciju i saniranje regionalnih cesta koje imaju makadamsku podlogu, odnosno jedan od najvažnijih prioriteta je da sve regionalne ceste imaju asfaltni kolovozni zastor. Ministarstvo aktivno učestvuje i u aktivnostima oko pripreme projekta izgradnje autoceste Sarajevo – Beograd, kroz definisanja mogućih pravaca pružanja navedene trase autoceste, odnosno da ista prolazi kroz Tuzlanski kanton. Realizacijom ovoga kapitelnog projekta osiguralo bi se rasterećenje postojeće mreže magistralnih cesta kojim se Tuzlanski kanton povezuje sa ostalim regijama unutar Bosne i Hercegovine, te bi se osigurala brža i bolja veza Tuzlanskog kantona sa tim regijama i Srbijom, odnosno kompletnim regionom na području Zapadnog Balkana. Pored navedenog, osigurale bi se ogromne mogućnosti za ubrzan razvoj Aerodroma Tuzla i Luke Brčko.