Dolaskom dijaspore u ljetnjim mjesecima u Bosnu i Hercegovinu su se, između ostalog, intenzivirali i njihovi kontakti sa domaćim stomatološkim ordinacijama, jer su cijene stomatoloških usluga značajno niže u odnosu na zemlje iz kojih dolaze, a kvalitativno ne zaostaju za njima. O odnosu kvaliteta i cijena, kao i drugim povoljnostima u Bosni i Hercegovini, svjedoči i to što su ove usluge već duži niz godina koristili strani državljani koji su u našoj zemlji boravili kao predstavnici različitih svjetskih i regionalnih institucija i članovi međunarodnih misija.
Zapravo, disproporcija cijena je pokrenula čitav taj proces, koji je u sklopu medicinskog turizma generirao stvaranje jedne njegove podvrste – dentalni turizam.
Naime, u svim poznatim teorijama turizma se ističe njegova zdravstvena funkcija, kao i da je zdravlje jedan od najstarijih, trajnijih i najjačih motiva turističkog kretanja, tako da turizam uvijek i u svim svojim oblicima ima zdravstvenu funkciju, u manjem ili većem obimu. Percepirajući zdravstveni turizam kao saradnju u području zdravstva i turizma, mogu se prepoznati tri oblika zdravstvenog turizma: wellness, lječilišni i medicinski turizam.
Wellness turizam podrazumijeva postizanje tjelesne i duhovne ravnoteže i odvija se uglavnom u banjama, lječilištima i hotelima. Drugi oblik, lječilišni turizam, koji podrazumijeva stručnu i kontroliranu upotrebu prirodnih ljekovitih faktora i postupaka fizikalne terapije radi očuvanja i unapređenja zdravlja, odvija se pretežno u banjsko-klimatskim centrima i specijaliziranim bolnicama. Treći oblik, medicinski turizam, uključuje hirurške zahvate, stomatološke, kozmetičke, psihijatrijske i alternativne tretmane i odvija se najčešće u medicinskim ordinacijama, klinikama/poliklinikama i specijalnim bolnicama.
Fokus u ovoj kolumni je na medicinskom turizmu, kod kojeg su statistički evidentirane visoke stope rasta i visok rast tražnje. Ocjene su da je to rezultat promjene u zdravstvenim sistemima razvijenih zemalja i ukidanje besplatnog zdravstvenog osiguranja, dugih lista čekanja, visokih cijena zdravstvenih usluga, te smanjenja nataliteta i općeg starenja stanovništva. U sklopu medicinskog turizma korisnicima se pruža širok spektar medicinskih usluga poput estetske kirurgije, fizikalnih terapija, dentalne medicine i stomatologije, pa sve do usluga wellnessa i toplica, koji su potrebni za oporavak nakon težih i kompleksnijih operacija. Pri tome su najvažni faktori za izbor destinacije: niža cijena medicinskih usluga, standard medicinske usluge, stručnost osoblja, opremljenost bolnica i smještajnih kapaciteta, kao i atraktivnost lokacije i sadržaja u turističkom smislu.
Jedna od podvrsta medicinskog turizma je dentalni turizam, koji je doživljava sve veću ekspanziju i izuzetno brzo se razvija. U tom razvoju primjetna je intenzivna aktivnost zemalja okruženja, gdje se na liječenje i estetiku zuba, potaknuti ponajviše pristupačnim cijenama usluga, upućuju turisti iz zemalja EU, USA, Australije… Jedna od takvih poliklinika u susjedstvu na godišnjem nivou pruža usluge za skoro 30.000 pacijenata, od čega 85 posto dolazi iz inostranstva, s prosječnim protokom od 140 do 200 pacijenata u danima vikenda. Kao kuriozitet se može pomenuti da je u Mađarskoj još prije nekoliko godina zabilježen promet od dentalnog turizma u vrijednosti od skoro 300 miliona eura.
Obzirom da se gro dentalnih zahvata može završiti u okviru jedne sedmice, onda je to i prilika da cijele porodice organiziraju odmor u kojem će neki od njih otkloniti zdravstvene i estetske probleme. Osim pristupačnih cijena, kao značajan razlog za ta putovanja je što kvalitet pruženih usluga na izuzetnom nivou i nimalo ne zaostaje za svjetskim standardima, što podrazumijeva vrlo visok stepen stučnosti i profesionalnosti stomatologa, ali i korišćenje najsavremenijih tehnologija i materijala.
Mora se priznati da na nivou Bosne i Hercegovine nisu bila organizirana opsežnija istraživanja o toj temi, iako je prije nekih desetak godina bilo zapaženo jedno istraživanje u okviru kojeg je objavljen i naučni rad sa tematikom razvoja dentalnog turizma[1]. U zaključcima ovog rada je naznačeno da postoji potencijal za razvoj dentalnog turizma, ali se i sugerira da bi trebalo potaknuti povezivanje dobro opremljenih ordinacija u klaster i zajednički nastup prema turističkim agencijama i klijentima, pri čemu posebnu ulogu s aspekta kvaliteta treba imati Stomatološka komora BiH.
Rukovodeći se činjenicom da je turistička potrošnja specifična i proizvodi multiplikativne pozitivne ekonomske efekte na privredu, pri čemu se u receptivnu zemlju slijevaju značajna finansijska sredstva, bilo kroz turizam ili neke druge djelatnosti koje indirektno participiraju u tome, onda je to i razlog za efikasnije uređivanje ove oblasti i podržavanje razvoja dentalnog turizma u Bosni i Hercegovini, makar u nivou kojim je uređen u zemljama okruženja. Interes za to imaju i stomatolozi i turističke agencije i hoteli, ali i država.
[1] Tihi,B.,Peštek, A.,Razvoj dentalnog turizma na području Sarajeva, 2009
