Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića: Mjesto gdje se susreću dva dobročinstva

Bošnjački institut FOTO: VELIJA HASANBEGOVIĆ

Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića jedinstvana je institucija u Sarajevu, pa i u Bosni i Hercegovini. To je ujedno i muzej, biblioteka i arhiv, galerija i kulturni centar. Institut je u Sarajevu otvoren 2001. godine kao fondacija, odnosno vakuf Adila Zulfikarpašića, i predstavlja najveći i, po svojim zbirkama, najbogatiji vakuf u savremenoj historiji BiH.

Bošnjački institut je kruna višedecenijskog zalaganja, truda, i vizije bračnog para Zulfikarpašić, Adil-bega i njegove supruge Tatjane, koji su cijelog svog života provedenog u emigraciji sakupljali građu o Bosni i Hercegovini, zemljama bivše Jugoslavije i Balkana, uz aktivan publicističko-politički rad na jačanju bošnjačke nacionalne svijesti i bh. historijskog i kulturnog identiteta.

Umjetnička djela

Bošnjački institut je savremena institucija koja daje doprinos razvoju i promociji bošnjačke i bh. nauke i kulture u našoj zemlji i svijetu. U arhitektonskom smislu, kompleks Instituta sačinjavaju dva objekta, jedan u kojem su biblioteka, arhiv, zbirka umjetničkih djela, etnološka zbirka i druge manje zbirke, galerija Instituta, konferencijska sala i i drugi objekat, Gazi Husrev-begov hamam, u kojem su izloženi muzejski eksponati, jedan dio galerije i svečana dvorana.

Gazi Husrev-begov hamam izaziva posebno interesovanje turista, gostiju i javnosti, jer se radi o znamenitom primjeru osmanske arhitekture u Bosni, sagrađen je u 16. vijeku i predstavlja jedini sačuvani i restaurirani objekat hamama u Sarajevu. Ovo je mjesto gdje se susreću dva dobročinstva, dva vakufa, Gazi Husrev-begov iz 16. i Adil-begov iz 20. vijeka.

Biblioteka Instituta se intenzivno i studiozno gradila prvobitno kao privatna biblioteka, a potom u okviru institucije (Bosniaken Institut u Cirihu) od 1988. godine. Od otvorenja Instituta u Sarajevu nastavljamo s obogaćenjem bibliotečkog i arhivskog fonda, i biblioteka danas posjeduje oko 250.000 bibliotečkih jedinica. Treba imati u vidu da se radi o specijalnoj biblioteci u čijem fokusu su društvene i humanističke nauke, i to primarno publikacije koje tematiziraju BiH kao i bivšu Jugoslaviju.

Unutar biblioteke su i specijalni fondovi orijentalnih rukopisa (više od 1.000 rukopisnih kodeksa pisanih na arapskom, perzijskom, turskom i bosanskom arebicom), stare i rijetke knjige (od 14. do 19. vijeka), zbirke koje su specifičnost ove biblioteke poput Emigrantike, Putopisa, Rat 1992-1995.

Zbirka umjetničkih djela Instituta broji oko 1.500 djela bh. autora. Treba napomenuti da je ta zbirka nastala od jedne privatne zbirke, dakle kolekcije supružnika Zulfikarpašić koja se vremenom širila i kompletirala uz pomoć stručnih saradnika historičara umjetnosti i slikara, i posebno imajući to u vidu radi se o vrlo kvalitetnoj i zbirci u kojoj su u najvećoj mjeri zastupljeni najistaknutiji bh. klasični i savremeni autori.

Pored Behaudina Selmanovića, Rizaha Štetića, Ibrahima Ljubovića,  Hakije Kulenovića, Voje Dimitrijevića, Ismeta Mujezinovića, Safeta Zeca, Salima Obralića, Mehmeda Zaimovića, i drugih, tu su i grafičari Emir Dragulj, Muhamed Ćeif, Mirsad Konstantinović…

– Izdvojila bih nekoliko legata unutar Zbirke i donacija – Mersad Berber, koji je poklonio 73 svojih djela Insitututu, i to je jedina tako obimna i stalna postavka Berberovih djela u našoj zemlji; potom najnovija donacija Institutu slika i instalacija našeg savremenog umjetnika Ede Numankadića; legat akvarela Ismeta Mujezinovića; legat akvarela Fuada Arifhodžića; poklon crteža Mevludina Ekmečića – kaže Amina Rizvanbegović-Džuvić, direktorica Instituta.

Brojni sadržaji

Prema njenim riječima, opredjeljenje Instituta je da kroz različite programe i aktivnosti pruži jedinstvene kulturne doživljaje, da bude prostor razmjene misli, da omogući dijalog, naučna istraživanja, a u isto vrijeme približi široj publici različitih interesovanja svoje kapacitete, fondove, i samu ideju koja stoji iza osnivanja i postojanja Bošnjačkog instituta.

– Na tragu tog opredjeljenja, nastojimo pružiti publici veliki broj kulturnih, naučnih i obrazovnih sadržaja. Svečana dvorana u Gazi Husrev-begovom hamamu nam omogućuje da organiziramo ili omogućimo organiziranje izuzetnih i probranih kulturnih događaja, od koncerata, muzičkih takmičenja, književnih susreta, okruglih stolova, konferencija i slično, i vrlo smo aktivni u izložbenim aktivnostima – kaže Amina.

Institut nudi jedinstvenu šetnju kroz kulturnu historiju naše zemlje, baštine, kulture  i tradicije. Od samih objekata, jednog osmanskog iz 16. vijeka, i drugog savremenog iz 21. vijeka, muzejskih eksponata koji svjedoče bogatu i dugu tradiciju i kulturu, izložbi savremenih umjetnika, različitih fondova  neprocjenjive vrijednosti za istraživanje naše historiografije i kulturne historije u najširem smislu, do programa kojima se promovira i predstavlja bh. naučno i umjetničko stvaralaštvo.

– Dakle, naša publika je raznolika. Imamo posjetioce našim zbirkama, strane i domaće turiste, naša dijaspora nas jako puno posjećuje u ljetnim mjesecima. Potom bilježimo veliki broj posjeta djece školskog uzrasta. Recimo, ove godine smo kroz različite programe radionica i tematskih vođenja kroz zbirke imali u posjeti oko 1.500 djece osnovnih i srednjih škola. Potom tu su posjete i interes na naše programe, pa tako veliki broj prisustvuje raznim programima u toku godine. Ukupno bilježimo oko 15.000 posjetilaca po različitim osnovama – kaže ona.

Facebook Komentari