Skip to content Skip to footer

Ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg: Poboljšanje putne infrastrukture veoma je važno za razvoj trgovine i turizma

Ambasador Kraljevine Švedske u BiH Anders Hagelberg je nešto duže od godinu u Bosni i Hercegovini za koju kaže da je lijepa zemlja. Istovremeno, svjestan je složene historije i strukture u zemlji zbog čega je mnogo ljudi patilo.

-Mislim da je veoma važno i interesantno pokušati shvatiti šta se ovdje dešava. Uprkos ratnim razaranjima BiH, ima mnogo historijskih spomenika i obilježja koji ne uključuju samo arhitektonske spomenike. Za mene su dva najinteresantnija aspekta ove zemlje arhitektura, koja odražava historiju, i pejzaži. Pored te dvije ljepote, ono što ovu zemlju čini lijepom, dragom i privlačnom za turiste su ljudi koji su veoma ljubazni, otvoreni i pristupačni. Turisti koji dođu u BiH se često ne osjećaju kao turisti, oni se osjećaju dobrodošlo i prihvaćeno. Na mnogim drugim destinacijama razvoj turizma je promijenio mentalitet ljudi, tako da se u neku ruku osjećate nelagodno. Ovdje to nije slučaj, jer su ljudi u BiH izuzetno gostoljubivi – ističe u intervjuu za magazin Visit BiH.

Mnogo je projekata koje Ambasada Švedske implementira u BiH što je vjerovatno rezultiralo i Vašim čestim putovanjima po našoj zemlji? Šta Vas je najviše dojmilo i šta je to od prirodnih ljepota u BiH koje biste izdvojili?

– Što se tiče utisaka, moram napraviti jednu podjelu. Prvo, izdvojio bih nekoliko ruralnih područja koja su na mene ostavila zaista veliki utisak zbog prelijepih pejzaža. Tu prije svega mislim na sela Lukomir i Umoljani na Bjelašnici, te Bobovac. Izdvojio bih i Blidinje gdje sam jednom prilikom ručao s kolegama iz Ambasade. Što se tiče gradova u BiH, moja tri favorita su stari dio Sarajeva, Jajce i Trebinje.

Spomenuli ste ručak na Blidinju. Kako Vam se sviđa bosanskohercegovačka hrana?

– Meni se vaša hrana jako sviđa. Međutim, u drugim zemljama postoji jako puno utjecaja različitih kultura na kulinarstvo, što nije slučaj s BiH. Ljudi su ovdje poprilično tradicionalni po tom pitanju. Zaista uživam u hrani koja se ovdje nudi i servira. Međutim, dolazim iz Švedske, radio sam u mnogim zemljama i navikao sam da se na internacionalnu kuhinju.

Šta mislite o turističkim potencijalima BiH i kakva je, prema Vašem mišljenju, šansa za razvoj turizma u BiH?

– Razvoj turizma je veoma osjetljivo pitanje. Veoma je važno da razvoj turizma ne vodi prevelikoj eksploataciji resursa. U isto vrijeme turisti moraju imati otvoren pristup raznim mjestima. Mislim da je dobar korak napravljen kada je načinjena mreža planinarskih staza koje planinari mogu koristiti, a u okviru projekta Via Dinarica. Ako turista dođe u zemlju koju ne poznaje, neće se tek tako usuditi da ide na planinarenje, ali s ovom mrežom staza mnogo je lakše započeti planinarenje. Pored toga, mora se raditi na razvoju i poboljšanju infrastrukture što uključuju puteve, a u nekim mjestima potrebno je izgraditi smještajne i ugostiteljske kapacitete. Problem u zimskom periodu, i mislim da toga mnogi nisu dovoljno svjesni, jeste veliko zagađenje zraka. Mene i moju porodicu do sada je posjetilo mnogo prijatelja i članova porodice i svima im je zaista bilo lijepo i bili su prezadovoljni, ali im svima govorim da ne dolaze tokom zime jer je zagađenje zaista veliko.

Ambasada Kraljevine Švedske implementira brojne projekte, tu prije svega mislim na projekte u poljoprivredi FARMA I i II, a Švedska je nedavno podržala projekat energetske efikasnosti u BiH. Imate li neke podatke o uspješnosti tih projekata i da li Švedska planira nastaviti takve projekte?

– Spomenuli ste mali dio toga. Mi smo veoma odlučni s nastavkom projekata koje implementiramo u BiH. Naša godišnja pomoć BiH iznosi 16 miliona eura i nastavit ćemo s razvojnom saradnjom na istom nivou. Zaista je mnogo projekata koje provodimo. Imamo projekat koji smo nedavno započeli, a fokusira se na suzbijanje zagađenja zraka, zatim ugradnju prečistača otpadnih voda u mnogim gradovima. Tu su i projekti koji obuhvataju start-upove i razvoj poduzetništva, pomoć u poboljšanju efikasnosti borbe protiv korupcije, pomoć u reformi pravosudnog sektora, te nešto što se isprepliće u svim našim projektima, a to je rodna ravnopravnost. Također, tu su i različite aktivnosti koje pomažu BiH da se pripremi za članstvo u Evropskoj uniji. I definitivno vidim progres u svim tim segmentima.

Koliko je prisustvo švedskih kompanija u BiH i da li postoji interes švedskih investitora za ulaganje u BiH?

– Švedska je geografski veoma udaljena od BiH i ovo je za nas relativno malo tržište. Uprkos tim činjenicama postoji određena veza. Jedna prednost koju imamo je brojna bh. dijaspora u Švedskoj. Danas u Švedskoj živi oko 100.000 ljudi porijeklom iz BiH i mnogi od njih su veoma uspješni. Istovremeno iskazuju veliki interes da budu aktivni u BiH. Do sada sam se susreo s mnogo slučajeva gdje baš ti ljudi dolaze u BiH i dovode predstavnike švedskih kompanija. Ovdje je otvoreno nekoliko uspješnih IT kompanija koji zapošljavaju mnogo ljudi. Mogu navesti primjere kompanija koje su otvorile pogone u tradicionalnijim granama industrije. Jedan od tih primjera je poznati švedski proizvođač obuće Kavat koji je izmjestio proizvodnju iz Švedske i otvorio pogon u Novom Travniku gdje postoji veoma kompetentan klaster industrije obuće. Mogućnosti su velike, ali istovremeno na političkom nivou mora se mnogo toga učiniti. Sve kompanije žele smanjiti što je više nepredvidivost, a od ključne važnosti za sve kompanije je i radikalno poboljšati poslovnu klimu.

Koji su bh. proizvodi najinteresantniji za Švedsku i njene građane?

– Puno je interesantnih sektora. Jako dobar primjer je prehrambena industrija, što uključuje bobičasto, ali i voće generalno. Također, industrije koje se oslanjaju na sektor šumarstva. Impresioniran sam s montažnim kućama koje se proizvode u BiH i koje po pitanju cijene mogu veoma dobro konkurirati na tržištu. Oduševljen sam i proizvodnjom namještaja, a tu bih istakao saradnju vrhunskih švedskih dizajnera s firmom Rukotvorine/Zanat iz Konjica, a kao rezultat te saradnje nastali su fantastični proizvodi. Postoje brojni primjeri bh. kompanija koji proizvode za kompaniju IKEA. Zatim je tu proizvodnja automobilskih dijelova koji se ovdje proizvode i isporučuju za autoindustriju u Švedskoj.

Leave a comment

0/100