Ahmet Egrlić: Očekujemo nastavak rasta izvoza u svim granama privrede

Ahmet Egrlić

Trendovi vanjskotrgovinske razmjene BiH u prošloj godini su i više nego ohrabrujući. Obim trgovinske razmjene BiH s inostranstvom dosegao je gotovo 30 milijardi KM, dok je dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegla rekordnih 61,71 posto. Pozitivni trendovi su itekako vidljivi, što je dokaz da posrnula privreda BiH, istina polako, ali sigurno staje na svoje noge. O pozitivnim kretanjima u privredi BiH, te očekivanjima u narednom periodu razgovarali smo s Ahmetom Egrlićem, predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kako ocjenjujete trendove u bh. vanjskotrgovinskoj razmjeni u prošloj godini?

– Možemo biti zadovoljni pozitivnim trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine u 2017. godini čiji je ukupan obim povećan za 14,61 posto i njegova vrijednost iznosi 29.832.114.000 KM. Ostvaren je izvoz u vrijednosti od 11.384.774.000 KM, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 16,54 posto. Uvoz u BiH iznosio je 18.447.340.000 KM, što je više za 13,44 posto u odnosu na prethodnu godinu, tako da vanjskotrgovinski deficit iznosi 7.062.566.000 KM. Posebno je bitno istaći da je Bosna i Hercegovina ostvarila rekordnu pokrivenost uvoza izvozom i ona iznosi 61,71 posto, što je više za 2,73 posto u odnosu na prošlu godinu.

Ostvareni su pozitivni rezultati u gotovo svim najznačajnijim granama privrede. Jedna od njih je drvna industrija i proizvodnja namještaja. Koliko je značajan ovaj sektor?

– To je jedna od najznačajnijih grana privrede s obzirom na to da su šume naš važan resurs. Činjenica da BiH najviše izvozi u Njemačku, Austriju, Italiju, Holandiju, Švicarsku, Švedsku i Francusku, ali i druge zemlje, dovoljno govori o kvalitetu i potencijalima drvne industrije BiH. Prije svega, treba osigurati sigurnost u snabdijevanju sirovinom prerađivača viših faza prerade drveta. BiH ima dobru drvnu industriju s dugom tradicijom i znanje potrebno za proizvodnju namještaja, ali bi izvoz mogao biti veći, posebno ako uzmemo u obzir zainteresiranost Njemačke i drugih evropskih zemalja za uvoz bh. namještaja, kao i činjenicu da raspolažemo dobrim preduvjetima koji podrazumijevaju vlastitu kvalitetnu drvnu sirovinu, kvalificiranu radnu snagu, relativno savremenu tehnologiju i potrebne certifikate za izvoz na tržište zemalja Evropske unije. Drvna industrija iz godine u godinu bilježi rast izvoza i ostvaruje suficit, te je tako i u 2017. zabilježen rast izvoza od 9,2 posto više nego u 2016.

Pozitivne informacije dolaze i iz metalskog sektora. Svakodnevno čujemo da bh. kompanije sklapaju nove ugovore za strane kupce, a otvaraju se i novi pogoni iz metalskog sektora?

– Metalni sektor u BiH uz baznu proizvodnju metala, tradicionalno je najjači i najuspješniji industrijski i izvozni sektor koji u prosjeku čini oko 32 posto od ukupnog izvoza zemlje. U prošloj godini ukupan izvoz metalne industrije iznosio je 3.961.614.433 KM, što je za 19,25 posto više u odnosu na 2016. Razvoj metaloprerađivačkog sektora u BiH je omogućen zbog prirodnog okruženja, odnosno resursa kao što su ugalj, željezne rude, boksit, ljudski kapital, te u određenoj mjeri tehnološki resursi i znanja iz prijeratnog perioda. Metaloprerađivački sektor generiše jednu četvrtinu ukupne proizvodnje, a više od jedne trećine izvoza. Sektor ima potencijal za značajno povećanje prodaje, izvoza i zapošljavanja. Sadašnja struktura metalskog sektora karakteriše veliki broj malih kompanija koje proizvode proizvode niže dodane vrijednosti. Takvo okruženje pruža sjajne mogućnosti za strane investitore da integrišu postojeće primarne proizvođače i pokrenu proizvodnju s višom stepenom dodane vrijednosti proizvoda. Osim toga, postoje mogućnosti da koriste postojeće proizvodne pogone i kapacitete za povećanje proizvodnje. Ovdje moram posebno istaći odlične rezultate koje ostvaruje namjenska industrija. Revitalizacija proizvodnih kapaciteta, povećana potražnja na svetskom tržištu, ali i poboljšani uslovi poslovanja na domaćem tržištu doveli su do značajnog povećanja izvoza. Tako je u 2017. namjenska industrija ostvarila izvoz od 193.864.023 KM, a što je za 13,24 posto više u odnosu na 2016. Sudeći po dosadašnjem trendu, pred namjenskom industrijom tek predstoje dobri rezultati.

Značajni izvozni potencijali su i u granama agroindustrijskog sektora. Koliko BiH na tom polju može ponuditi?

– BiH posjeduje veliki potencijal u mliječnoj industriji. S izvozom koji je u 2017. godini bio za oko 23.000 tona veći od uvoza, mljekarska industrija BiH zabilježila je rekordan suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni (na kilogram uvoza izvezli smo 1,5 kilogram mliječnih proizvoda), te je u narednom periodu potrebno dodatno unaprijediti paletu proizvoda. U tom smislu, na tržištu treba više proizvoditi i nuditi proizvode s dodanom vrijednošću (maslac, sir, voćni jogurti…), što povlači smanjenje proizvodnje i izvoza UHT steriliziranog mlijeka koje ima najmanju tržišnu vrijednost. BiH je definitivno lider kada je riječ sektoru peradarstva. U 2017. godini iz ovog sektora je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 55,5 miliona KM, što je za pet posto više nego u 2016. Kompanije iz sektora peradstva zaslužuju sve pohvale i čestitke na odličnoj strukturi razmjene, jer prerađevine od mesa peradi sada u ukupnom izvozu učestvuju sa 72 posto vrijednosti. Skok u broju tržišta, koji je porastao s 10 na 21, potvrđuje konkurentnost i kvalitet bh. proizvoda iz sektora peradarstva, koji se danas mogu kupiti na tržištima Evrope, Azije i Australije. Pozitivan trend je zabilježen i u sektoru voća i povrća. Uprkos značajnom padu cijene maline na međunarodnom tržištu, vrijednost izvoza maline je porastao u odnosu na prethodnu godinu za 28 posto. Bitno je istaći da je  nakon pet godina intenzivnog rasta izvoz na tržište Ruske Federacije porastao sa 1,2 miliona na 47,4 miliona KM čime je ovo tržište u 2017. godini vodeće izvozno tržište. Stoga je od izuzetnog značaja što prije rješiti problem zabrane izvoza jabuka u Rusku Federaciju. Porastao je i izvoz sektora ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda i to 11 posto u odnosu na 2016. Dakle, trendovi su pozitivni, podaci ohrabrujući, ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora.

Koji su planovi Vanjskotrgovinske komore BiH u ovoj godini?

– Učinit ćemo sve da naši sektori i službe budu još aktivniji te da nastavimo izgradnju našeg imidža i povjerenja. Planiramo pojačati organizaciju nastupa bh. privrede na međunarodnim sajmovima i povezivanje privrednika na različitim B2B susretima koji su se pokazali veoma efikasni i putem kojih je značajan broj naših kompanija otvorio put ka značajnim tržištima. Kroz rad udruženja i asocijacija u ovoj godini ćemo nastaviti aktivnosti na predlaganju ukidanja netarifnih barijera i unapređenju zakonodavnog okvira u kojem posluju naše članice, s ciljem podizanja njihove konkurentnosti i olakšavanja uvjeta poslovanja.

Početkom godine, u Turskoj ste otvorili Predstavništvo Vanjskotrgovinske komore. Koliko je ovo važan korak za uspostavljanje još bolje saradnje privreda dvije zemlje?

– S obzirom na značaj turskog tržišta, Predstavništvo će imati veliku ulogu u jačanju i intenziviranju međusobne saradnje BiH i Turske, te će biti od pomoći privrednicima dvije zemlje u bržem i jednostavnijem uspostavljanju kontakata i ugovaranju poslova, kao i pri rješavanju nastalih problema. S pravom se očekuje da će uz pomoć otvorenog Predstavništva privrednici BiH uspjeti plasirati svoje proizvode ne samo na tursko, već i na nova tržišta. Pored plasmana proizvoda, Predstavništvo ima zadatak i da putem direktnih kontakata, kao i organiziranjem sastanaka, prezentacija i okruglih stolova na najbolji mogući način promoviše potencijale BiH i privuče veći broj investitora iz Turske.

Komentari