Skip to content Skip to footer

Admir Delić, ilustrator i strip crtač: Najviše mrzim kada se neko stidi mjesta iz kojeg dolazi

On je ilustrator, strip crtač, novinar, Seoski Batman… Kako god da mu se obratite nećete pogriješiti. Čovjek je koji u svakoj prilici i na svakom mjestu ponosno ističe i promovira svoje rodne Tojšiće, selo nadomak Tuzle.

-Najviše mrzim kada se neko stidi mjesta iz kojeg dolazi, pogotovo ako dolazi sa sela – počinje priču Admir Delić, alias Jerome Stickman.

Veliku ljubav prema rodnom selu često pretvara u crteže, stripove, ilustracije, a u bh. strip zajednici pozicionirao se izuzetno visoko i jedan je od zapaženijih crtača. Kaže da nije umjetnik već čovjek koji voli stripove i crtanje kojim se, kako kaže, počeo baviti prilično kasno, u 26. godini.

Bosanski nindža

-Odrastao sam čitajući stripove i uvijek sam nešto crtao, po sveskama, za sebe. U jednom od izdanja lista Oslobođenje vidio sam da Emir Pašanović i Filip Andronik traže stripaše i prijavio se. Tako je sve krenulo – kaže Admir.

Prvi strip koji je radio izlazio je na web stranici strip crtača iz BiH, Stripopeci. Riječ je o prvom bosanskom nindži „Ishikawa Seed“. To je momak koji dolazi iz Japana i nailazi na brojne prepreke i nerazumijevanje, od jezičnih barijera do problema s lokalnim kriminalcima.

-Nindža je imao, pored tih naivnih zabavnih epizoda i svoj soundtrack nastao s našim hip-hoperima na kultnom FmJam forumu. Zbog toga sam ga, 11 godina poslije i oživio, smjestio u Tuzlu, gdje dolazi ilegalno vojnim avionom. Njegove avanture se odvijaju na relaciji od mojih Tojšića do Tuzle gdje se susreće s taksistima, lokalnim ljudima itd. – priča nam Delić.

Značajan proboj među strip crtačima desio se kada je ilustrirao omot za album Re-experience, tuzlanskog repera Frenkie-ja.

-Nismo znali šta nas čeka, ali je Frenkie bio odlučan da ja uradim taj omot. S obzirom da je Frenkie jedan od najpoznatijih repera u regionu, i moj rad je ostao vrlo zapažen – ističe on.

S obzirom da je javnost prepoznala i priznala njegov rad, Admir je odlučio svojim radom obilježiti jedno vrlo tužno poglavlje u historiji Bosne i Hercegovine – genocid u Srebrenici.

-Uradili smo prvi bh. strip o genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine. Strip nosi naziv „Prešli su“, nacrtao ga je dva puta, različitim stilovima za izdanja na bosanskom i engleskom jeziku. Ideja i scenarij radio je moj prijatelj i novinar Samir Karić – naglašava.

Kaže da je to njihov skromni doprinos očuvanju spomena na genocid u Srebrenici.

-Željeli smo sve ono što se dešavalo u Srebrenici na jedan drugačiji, lakši način predstaviti mlađim generacijama. Dijelili smo ga i na Maršu mira. Razgovarali smo s tim ljudima, nekima se svidjelo, a nekima ne – kaže Delić.

S obzirom na ogromnu tragediju koja se desila tog jula 1995. godine Delić je sebi dao zadatak da godinu dana, svakog 11. u mjesecu, crta srebrenički cvijet u različitim formama i događajima.

Osim stripova i ilustracija, radio je reklame, plakate za pozorišne predstave, a kroz sve to provlačio je rodne Tojšiće. To ga je nagnalo da uradi nešto što će obilježiti njegovo selo. Uradio je zbirku ilustrovanih priča „Seoske strahote“.

Nadnaravne priče

-Zbirka je nastala na osnovu priča djeda Avdo, a koje je, opet, on čuo od svog oca i djeda. Sve se te priče nekako vežu za vodenicu koju su oni imali na rijeci Gribaji. To su nadnaravne priče u kojima, na primjer, gusak krilom zaustavi vodenički točak, ili se u ponoć pojavi žena koja donosi oluju, zatim ogromna mačka koja se može razvlaći čitavom dužinom ograde. Djed je kasnije u šali znao govoriti da je u pšenici bilo maka. Kada su mljeli tu pšenicu dizala se velika prašina koju su udisali i halucinirali – priča nam kroz smijeh.

Ideja mu je uraditi pet knjiga, napraviti jedan univerzum kao u Marvelovim stripovima i filmovima. Nastavak „Seoskih strahota“ bit će u formi stripa, imat će oko 200 strana, te će radnja biti smještena u 1946. godinu. Naravno, sve će se odvijati u njegovim Tojšićima, a svjetlo dana taj nastavak bi trebao ugledati naredne godine

– Malo sam pustio maštu, kombinirao djedove priče i stvorio svoja čudovišta. Izdali smo 500 primjeraka „Seoskih strahota“ i reakcije su bile fantastične. Nešto je otišlo u prodaju, a nešto sam poklonio školama i bibliotekama koje su to s oduševljenjem prihvatile – kaže on.

Prema njegovim riječima, priče iz prve knjige dospjele su u društvenu igru Dungeons & Dragons.

-Učiteljica iz jedne sarajevske škole mi je rekla da su djeca sva čudovišta iz knjige prenijela u igru. Moj prijatelj Emir također čitav svijet „Seoskih strahota“ prevodi na engleski jezik i ubacuje ga u Dungeons & Dragons – priča Admir.

Ipak, najveće avanture ne kreiraju strip crtači već život, pa je iz svog rodnog mjesta preselio u Sarajevo gdje upoznaje nove ljude i kreće u nove projekte.

-Kolega Edin Krehić Kreha napisao je fantastičnu knjigu „Čuvaj se“. Rekao mi je da osim knjige ima i scenarij za film. Priča prati četiri momka i jednu djevojku, njihovo odrastanje i život u Sarajevu tokom 80-ih i 90-ih, ali i ratnih godina. Krenuli smo u pripremu stripa i morao sam istraživati kako je Sarajevo izgledalo tih godina, kakav je život bio u gradu. Veliki je to izazov i baš se radujem. Strip će imati 150 strana i trebali bi ga završiti do kraja ove godine – kaže Delić na kraju razgovora.

Seoski Batman

Njegov omiljeni strip junak je Batman i to se itekako primijeti u njegovom svakodnevnom životu. Sve je u znaku Batmana – majice, sveske, olovke, šolje za kafu…

-Čitajući sve moguće stripove o Batmanu, zbližio sam se s njim, uhvatio tu nit zbog koje on radi to što radi. A svidjela mi se i ideja Granta Morrisona da u svakom univerzumu neko može biti Batmanom. Otud sam sebi dao nadimak Seoski Batman, jer sam u ovom ja taj junak, samo na selu, zabavljen radom na njivi, crtanjem i mjerenjem međe – kaže Admir.