Na brdima i uzvišenjima oko Sarajeva nalaze se ostaci nekoliko starih austrougarskih kula, utvrda. Iako izgrađene u vojne svrhe imaju itekakav turistički potencijal zbog svog položaja s izuzetno lijepim pogledom na grad.
Izgrađene su nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, tačnije u periodu od 1882. do 1908. godine. Djelomično su nastale i preuređenjem zastarjelih osmanskih utvrda. Podignute su u svrhu obrane od napada iz susjedstva i gušenja potencijalnih pobuna domaćeg stanovništva. Raspoređene su strateški, na dominantnim visinskim kotama oko grada i prema položaju zajedno čine obrambeni fortifikacijski prsten.
Sve imaju sličnu arhitektonsku osnovu samo su neke manje, a neke veće sa stražarnicama, puškarnicama i platformama za artiljeriju. Na pojedinim mjestima oko njih su ostaci ukopanih šanaca i pristupnih puteva za artiljeriju.
Izgrađene su od kamenih blokova, te su dugo uspješno odolijevale zubu vremena. Posljednji rat je ostavio tragove i na ovim objektima te je većina njih u dosta lošem stanju.
Mala kula Grdonj
Mala kula Grdonj smještena je na brdu iznad naselja Sedrenik, na nadmorskoj visini od 970 metara. Po kategorizaciji građevine u austrougarskoj vojsci služila je kao stražarnica („Wachhaus“). Ima dva sprata koja su kvadratnim ojačanjem zaštićena od napada manjim vatrenim oružjem. Puškarnice su također ojačane čeličnim pločama.
Tokom posljednjeg rata je dosta stradala, jer su ratna dejstva bila u neposrednoj blizini. Prije nekoliko godina je obnovljena i u njoj je smješten Muzej 105. motorizovane brigade. Tu je i restoran s ljetnom baštom i pogledom na grad, okružen borovom šumom. U neposrednoj blizini uređenom stazom kroz šumu dolazi se do Špicaste stijene, vidikovca s divnim pogledom na grad. Do kule se dolazi putem koji vodi za poznato izletište Barice, a u neposrednoj blizini se nalazi i lijepo uređeni Park šuma prijateljstva, poznat po šumi džinovskih stoljetnih sekvoja.
Utvrda na Pašinom brdu
Nalazi se istočno od Grdonja, na sjevernom dijelu starih sarajevskih zidina. Kategorizirana je kao utvrda („Werk“). Dvospratna je građevina, utvrđena kasarna s dvije manje i jednom velikom kupolom. Ima dva ulaza na kojima su bili preklopni mostovi. Do 1992. godine ovaj objekat i okolinu je koristila jugoslovenska armija za potrebe obuke vojnika, a u sklopu toga je bilo i strelište. Sada je u dosta lošem stanju.
Bistrik kula na Čolinoj kapi
Po kategorizaciji je isti tip građevine kao i Mala kula na Grdonju. 60-ih godina prošlog stoljeća kula je predata na korištenje Astronomskom društvu Orion, koje je u periodu između 1969. i 1972. godine na tom mjestu formiralo jedini Astronomski opservatorij u BiH.
Na staru tvrđavu dograđene su dvije kupole s instrumentima za promatranje neba, a pored kule podignuta je i posebna zvjezdarnica na kojoj se nalazila treća kupola, prečnika osam metara. Opservatorij, koji je vremenom postao jednim od simbola Trebevića i Sarajeva, imao je sve uvjete za višednevni boravak astronoma, te biblioteku i fotolaboratorij.
Tokom posljednjeg rata Opservatorij na Trebeviću je pretrpio teška oštećenja, a proces rekonstrukcije je planiran. U okviru obnove planirano je postavljanje jedne kupole, a unutrašnjost bi bila uređena kao multimedijalni prostor za predavanja iz astronomije.
Kula Zlatište
Kula Zlatište je manja varijanta utvrde (“Werk II). Također je dosta stradala u ratu, u planu je i njena obnova. U blizini se nalazi adrenalinski park Sunnyland s velikim restoranom, prekrsnom terasom i ljetnom baštom s koje se pruže prekrasan pogled na Sarajevo.
Autor: Adela Ambrožić