Strani turisti najviše žele upoznati ratnu prošlost Sarajeva

Sarajevo

Više od 20 godina nakon završetka rata u BiH, turisti koji posjete Sarajevo najviše su zainteresirani za ratnu prošlost glavnog grada BiH. Stranci žele osjetiti kako se živjelo u Sarajevu tokom najduže opsade u modernoj historiji, vidjeti mjesta na kojima su se desili masakri nad civilima, posjetiti mjesta odakle se pucalo po gradu i njegovim stanovnicima…

Najposjećeniji je svakako sarajevski ratni tunel, odnosno Tunel spasa, koji je napravljen tokom opsade 1993. godine. Prokopana rupa u zemlji, duga približno 800 metara, s prosječnom visinom od 1,6 metara i širinom od jednog metra podsjećala je na sve drugo osim na tunel. Dašak slobode dospio je kroz Tunel do grada koji se gušio i bio je dovoljan da ljudima podari novu snagu za opstanak u ratnim godinama. Zbog vojnog, političkog, psihološkog značaja i značaja za snabdijevanja grada koji je imao, bio je najstrožija čuvana tajna – „tunel kojeg nema“.

TRŽNICA MARKALE

Jedno od mjesta koje turisti obavezno posjete je i izložba “Opkoljeno Sarajevo” u Historijskom muzeju BiH. Izložba je otvorena za javnost u aprilu 2003. godine. U muzeju su postavljeni originalni predmeti iz perioda opsade i svjedoče o hrabrosti, kreativnosti i snalažljivosti građana u najtežim vremenima.

Ono što žele vidjeti je i pijaca Markale gdje su počinjena dva masakra nad sarajevskim civilima. Prvi se dogodio 5. februara 1994. godine kada je 68 ljudi ubijeno, a 144 ranjeno. Drugi masakr počinjen je 28. augusta 1995. godine kada je ubijeno 37 ljudi, dok je ranjeno 90.

Zijad Jusufović, predsjednik Udruženja turističkih vodiča Kantona Sarajevo, kaže da strani turisti dođu sa željom da se upoznaju s ratnim dešavanjima ne znajući šta ih sve očekuje na tim turama.

– Oni su čuli da se desila opsada grada i njihovi zahtjevi su vrlo jednostavni. Traže posjete mjestima odakle se pucalo po gradu, glavnim ratnim štabovima, mjestima gdje su bila minska polja… Strane turiste vodimo u posjetu glavnom štabu opsade Sarajeva na Trebeviću, a onda i u Memorijalni park na Vracama, mjesto na kojem je Radovan Karadžić davao intervjue. Neizostavni su Tunel spasa i tržnica Markale kao i ratna groblja, te srušeni Dom penzionera i Aleja snajpera. Sva ta mjesta imaju svoje priče koje strani turisti žele čuti, a ture najčešće završavaju na Baščaršiji gdje turisti mogu kupiti izrezbarenu čahuru granate ili metak u obliku privjeska – kaže Jusufović.

Prema njegovim riječima, najčešće pitanje svih posjetilaca je zašto se desio rat u BiH i kako je sve počelo, ali i šta će biti u budućnosti, te da li je došlo do radikalizacije građana u BiH.

Naglašava da se turisti nakon obilaska ovih tura i odlaska iz Sarajeva često javljaju s porukama u kojima poručuju da poslije svega onog što su vidjeli, svoj život poštuju puno više.

– Oni kažu da ne shvataju kako jedna multietnička država kao što je BiH propada i pomalo krive svoje države koje nisu na vrijeme reagirale i zaustavile krvoproliće. Ratni turizam u Sarajevu će živjeti i dalje da bi stranci svojoj djeci pokazali sve gluposti rata, ali i kakvi sve ljudi postoje – ističe Jusufović.

ŽELE OSJETITI MOĆ

On kaže da ima i onih koji uživaju u svemu tome, te daje primjer Kambodže gdje turisti daju ogroman novac da bace bombu ili u Latviji obuku uniformu ruskog stražara koji je mučio zabrobljenike.

– Ima i ovdje takvih zahtjeva, ali nemamo takvu ponudu. Volio bih da im možemo ponuditi takvo nešto, recimo da pucaju na Trebeviću, ne s pravim mecima naravno, ili da sjednu u tenk koji je sijao smrt po gradu. Oni žele osjetiti takvu moć, vidjeti originalna oružja. Mi bismo od ratnog turizma mogli prodati puno više, samo im moramo ponuditi originalan doživljaj i sadržaj – kaže Jusufović.

Prema njegovim riječima, svi zapadni turisti zainteresirani su za ratni turizam, dok s druge strane turisti iz arapskih zemalja nisu željni takve ponude, te su njima interesantnije planine, rijeke i prirodne ljepote koje krase Bosni i Hercegovinu.