Sarajevski zlatari, braća Senad i Sead Sofić: Naš nakit nose i holivudske zvijezde

Senad Sofić FOTO: JASMIN BRUTUS

Sarajevski zlatari i braća Sead i Senad već osam godina realizuju jedan od projekata sa Zemaljskim muzejom koji je bitan za naše kulturno naslijeđe, a to su replike nakita koje su nosile bosanske kraljice i kraljevi, kao i nekolicina pripadnika bogatih trgovačkih porodica koji su u dalekim vremenima nosili vrhunske primjerke nakita iz naše historije.

Sama ideja starija je od početka same realizacije, gdje su u potrazi za suvenirom koji bi bio interesantantan, a ujedno i dobar za izradu, došli na ideju, da bi mogli uraditi nešto s nakitom koji se nalazi u muzeju. Stjecajem okolnosti, muzej ima najveću zbirku nakita u regionu, od željeznog doba do ranog 20. vijeka. Za početak to je bilo 15 predmeta.

Replike i kopije

– Nakon preliminarnih dogovora koji su dugo trajali uspjeli smo da ostvarimo saradnju u smislu da su kustosi izabrali određeni broj artifakata za koje su smatrali da će biti interesantni za današnje vrijeme, za koje su znali gdje su pronađeni, iz kojeg perioda potječu … Mi smo od tih artifakata prve godine odabrali 15, koje smo snimili, slikali, uzimali dimenzije, i ja kao neko ko je bio zadužen za tehnički dio projekta, odnosno za izradu, sam pomno razgledao kako su ti ljudi u to vrijeme oskudnim tehničkim sredstvima uspjeli da naprave prekrasan nakit koji je, možemo reći, i danas aktuelan – priča Senad.

Bitno je naglasiti da se ovdje ne radi o kopija, nego isključivo o replikama.

– Razlika je velika u tehničkom smislu između kopije i replike. Kopija je ako uzmete od nečega otisak, pa uz pomoć raznih tehnika dobijete novi proizvod, a replika je kad na osnovu fotografija, crteža i dimenzija pokušate replicirati ono što su ljudi nekada pravili. Ovaj projekat je, također, neki pokušaj da sačuvamo naše kultunro blago od zaborava, jer mnoge od tih stvari se i danas nalaze u trezoru muzeja, a na neki način ljudi zaboravljaju da smo mi imali interesantnu prošlost – objašnja Sofić.

Replike su rađene u srebru i srebru sa 24-karatnom pozlatom. Što se tiče izrade, vrlo je komplikovan nakit, upotrebljeno je više tehnika izrade, i pored toga što su nastojali da te modele prilagode maloj manufaktornoj proizvodnji, ipak, i dalje tu preovladava ručni rad.

Što se tiče tehnika, tu su zomorfni oblici gdje se pokušalo izraditi nešto što podsjeća na životinjske oblike, odnosno nakit iz željeznog doba, da bi se poslije prešlo na tehniku granulacije, koja je zastupljena od desetog do 15. vijeka, dok je nakit sa filigranom datirao iz ranog 19. vijeka.

Također, rade nagrade i za Sarajevo Film Fesival, koje kako kaže, izgledaju jednostavno, ali su tehnički vrlo zahtjevne.

Kulturna baština

– U svrhu promocije naše kulturne baštine, mnogi od značajnih posjetitelja, oni za koje origanizatori smatraju da su doprinijeli promociji Festivala, mi poklanjamo repike kao dio naše kulturne baštine, da i ti ljudi, koji su nekada čuli da ima negdje neka Bosna, da znaju i da ima nešto osim ovih “belaja” koje smo imali u posljednjem periodu – govori on.

U svrhu promocije kulture organizirali su i brojne izložbe kao štu su Zagreb, Prag, London, Strazbur, Washington gdje u tamošnjoj Ambasadi BiH i sad stoji stalna postavka ovih replika. Također, nije tajna da ovaj nakit nose neka od najpoznatijih imena kako domaće i regionalne tako i holivudske scene.

– Nakon što je Angelina Jolie stavila famozne naušnice koje su replika iz Grboreza kod Livna, ljudi iz tog muzeja su nam kazali kako se posjeta muzeju umnogostručila – priča Senad dodajući kako ne miruju te da su stalno u potrazi za novim artifaktima.