U porodičnoj kući Hase Šarića u Blagaju, otvoren je neobičan muzej starina nazvan „Blagajska sehara“. Dvije velike prostorije opremljene su u postavku koja svjedoči o tradicionalnom životu u Hercegovini.
Riječ je o životnom projektu čovjeka koji je decenijama sakupljao autohtone predmete iz davnina. Kako kaže Haso Šarić, ”Blagajsku seharu” je napravio iz ljubavi, za svoju dušu, kako bi pomogao očuvati tradiciju života u ovim krajevima. Osim što je sačuvao dosta starina od roditelja, puno je putovao i sakupljao stare predmete gdje god bi ih našao.
-Cilj je sačuvati starine s ovih podneblja. Sačuvati jedno svjedočanstvo o načinu života u Blagaju i Hercegovini. Puno sam putovao kroz svoj posao. Pet puta sam obišao Evropu i shvatio sam da nigdje nema takve ljepote kao u našem kraju – govori on.
U ”Blagajskoj sehari” ima svačeg. Goste na ulazu dočekaju tradicionalne sećije. Pored starinskog šporeta zvanog ”fijaker” stoji dagara za kafu, u kojoj se pomoću žara kafa u džezvama čuvala toplom. U bogatom inventaru naći će se starinsko ”burilo” – bure kojim se nosila voda za domaćinstvo na magarcima, muntahte, starinski ormari, tradicionalna odjeća i oprema poput ponjava, čobanskog bičalja, gunja za pokrivanje, opanaka, preslica, kudelja i češlja za vunu. Između ostalog, tu su stapka za puter, stara šivaća mašina, đerđef za vezenje goblena, te funkcionalan stan za tkanje ćilima.
-Tu su se pravili ćilimi. To su radile naše majke i nene. Koga zanima, možemo mu i pokazati kako radi. Sve što je u muzeju, to je ručni rad – sve su to tradicionalno pravili majstori i domaćice – govori njegova žena Sabiha.
Šarići poručuju da je ”Blagajska sehara” otvorena za sve ljude dobre volje. Osim za ljubitelje starina i turiste, postavka može služiti i za fotografiranja parova na svadbama, snimanja muzičkih spotova i spotova za folklorna društva.
Vrata su otvorena svima koji imaju želju da vide bogatu postavku ovog neobičnog muzeja. „Blagajska sehara“ se nalazi preko puta Pravoslavne crkve u Blagaju. Ulaz je besplatan, a gosti će moći popiti domaću kafu napravljenu po tradicionalnoj recepturi, te probati domaći sok od cvijeta kadulje i čuveni hercegovački kolač – smokvaru.