Nicola Minasi je italijanski ambasador u BiH od marta ove godine, a samo nekoliko mjeseci provedenih u u Bosni i Hercegovini bilo je dovoljno da ga naša zemlja oduševi. Za Visit BiH je podijelio svoje prve impresije o Bosni i Hercegovini i našem narodu, te je govorio je o turističkim, privrednim i drugim potencijalima BiH.
Ambasador ste Italije u BiH od ove godine i svega nekoliko mjeseci ste u Sarajevu. Kakve su vaše prve impresije o Bosni i Hercegovini?
– Prve impresije su odlične. Mnogo mi se sviđa i ljudi su jako interesantni i duboki. Ovo je zemlja koja je bogata historijom i različitostima. Otvorena je i jačaju je njene razlike. Familije koje sam upoznao imaju historiju kroz razna mjesta, selili su se više puta i osjete se u ljudima različiti utjecaji. Lijepo je vidjeti koegzistenciju različitih ljudi. Istovremeno, s jedne strane je primijetna velika strast za kulturom, religijom, a s druge strane otvorenost, velika gostoljubivost i veliko srce. Generalno mislim da je ovo mediteranska zemlja, uprkos tome što je okružena planinama. Ovdje se osjećam kao u Italiji, a moram priznati da ima dosta sličnosti i s Libanom. Mjesto je gdje se udiše zajednički zrak s ostatkom mediteranskog svijeta. Mislim da je to zaista veliko bogatsvo, jer se ovdje osjećate kao da ste kući. Sretan sam i svaki dan otkrivan nove stvari. Također, otkrivam i nove stvari koje su u vezi s Italijom. Vidim da je veliki interes Italije za Bosnu u svim oblastima, od ekonomije, politike do kulture, gdje svaki dan dobijamo različite prijedloge. Naše prisustvo je veliko u kulturnim manifestacijama, naši glumci dolaze na festival MESS, tu su i naši pisci koji učestvuju na festivalu literature u Zenici, organizovali smo brojne koncerte, balete i druge nastupe u mnogim gradovima. Kako vidim odlični su odnosi Italije i BiH.
Jeste li uspjeli naučiti nešto bosanskog jezika?
– Pokušavam da naučim pokoje riječi, ali nažalost nemam dovoljno vremena. Jezik mi se ne čini puno težak jer mislim da ima nekih sličnosti s latinskim. Način korištenja riječi je sličan. Naprimjer, na italijanskom i francuskom jeziku je ista riječ kojom se želi označiti prolazak vremena kao i atmosfersko vrijeme. Isto je i na bosanskom, za oboje se kaže “vrijeme”, dok se na engleskom koriste dvije riječi. Tu su i igre riječi koje su identične. Ima dosta sličnosti, što mi pokazuje da kulture s dvije strane Jadranskog mora imaju zapravo iste korjene. Svakako imam još vremena za učenje.
Ljubitelj ste putovanja. Da li ste već imali priliku putovati po BiH? Šta ste do sada vidjeli u Bosni i Hercegovini i šta je ono što Vas je najviše dojmilo?
– Mnogo je različitosti u BiH koje sam vidio. Do sada sam pored Sarajeva, posjetio Mostar, Banju Luku, Tuzlu i svaki grad ima svoj karakter. Priroda je zaista prelijepa, šume su magične, sviđa mi se mnogo. Vjerujem da je ovo zemlja koja zbog svojih prirodnih ljepota može da privuče jako puno turista. Želio bih da imam više vremena za šetnju, za obilazak historijskih i kulturnih znamenitosti, nažalost sada puno radim pa ne mogu sve da stignem. Drago mi je kada vidim da su se mnoga naselja promijenila, obnovila i napredovala poslije rata. To je mnogo interesantno kod Sarajeva jer je to grad s mnogim nivoima i svi se mogu vidjeti istovremeno, to je fascinantno.
Italijanska hrana i specijaliteti poznati su u cijelom svijetu. Kako se jednom Italijanu dopada bosanska kuhinja? Da li već imate neko naše omiljeno jelo?
– Sva hrana mi se sviđa. Nema ništa što mi nije drago. Ali slabost su mi sirnica, ćevapi i somun. To će mi izgleda biti problem, to je mnogo opasno. Moramo po tom pitanju nešto uraditi.
Već ste rekli da BiH ima nevjerovatna prirodna bogastva koja bi mogla privući turiste. Šta mislite koliko smo uopće iskoristili naše turističke potencijale?
– Imate ogromne turističke potencijale. Da bi se iskoristili treba dobra strategija razvoja turizma i politička i kompletne administracije. Za promociju turizma treba mnogo stvari. Za početak bolja komunikaciona povezanost, prevozna sredstva, više letova s Evropom kojih sada nema dovoljno. Vaši putevi ograničavaju kontakte. Od Mostara do Sarajeva trebaju dva sata, to je otprilike kao od Rima do Firenze, ali niko ne želi stići u Rim da bi išao do Firenze autom. To je prvo što treba promijeniti. Sa druge strane, treba puno više reklama i promocije. Siguran sam da bi mnogi italijanski turisti željeli i bili bi zadovoljni skijanjem na Jahorini i Bjelašnici umjesto da idu na Alpe. U Italiji turisti plaćaju mnogo za odlazak na farme da jedu organske prirodne proizvode, a ovdje je sve prirodno, to trebate iskoristiti. Mladi koji ne mogu da nađu posao mogli bi se organizovati, napraviti mali hotel, reklamirati se na internetu, organizovati posjete s vodičima. Stotine hiljada hodočasnika dolazi u Međugorje, neki od njih posjete i Mostar, ali skoro niko ne dođe u Sarajevo. Ako se mladi organizuju, naprave turističke agencije, nauče da dovode turiste da upoznaju i ostale dijelove BiH mogli bi jako dobro živjeti. I Italija, posebno jug, ima problema s nezaposlenošću. Dok neki napuštaju jug Italije, drugi otvaraju smještaje poput bed&breakfasta, koriste Airbnb, Tripadvisor i druge stranice na internetu za promociju, daju savjete strancima, otvaraju restorane… Mislim da se ovdje može uraditi isto. Ima nekoliko italijanskih agencija koje rade samo putovanja za Balkan i Bosnu. Mi baš želimo razviti jedan projekat kako bismo spojili te agencije s mladima iz BiH koji govore italijanski, da budu vodiči i da upoznaju Italijane s ljepotama BiH.
Kako ocjenjujete privrednu saradnju BiH i Italije? Smatrate li da ima dovoljno italijanskih investitora na području BiH?
– Sigurno da saradnja može biti bolja, ali već raste. Ekonomija BiH broji mnogo malih i srednjih firmi kao što je i slučaj u Italiji. U Italiji 90 posto ukupnih proizvoda dolazi od malih i srednjih firmi. Mnoge od njih, posebno one iz sjevernoistočne Italije su se kompletno preselile ovdje. Ovdje je italijanska firma koja proizvodi kaučeve za IKEA-u, to mnogi ni ne znaju, ali to je jako značajno. Iz Italije stalno dolaze nove investicije, kada je u pitanju tekstil, obuća, mehanika, industrijski proizvodi. Izračunali smo da su italijanske firme zaposlile oko 12.000 Bosanaca, te da je 70 italijanskih preduzeća trajno prisutno u BiH. Također, iako nije preveliko, prisustvo Bosanaca u Italiji je primijetno. Bosanaca ima oko 30.000, ali su dobro integrisani i mnogi od njih su postali poduzetnici i nastavljaju sarađivati s Bosnom. Radimo na tome da saradnja u ekonomskoj oblasti još raste.