Krisztián Pósa, ambasador Mađarske u BiH: Mađari doživljavaju BiH kao počasnog susjeda

Krisztián Pósa PHOTO: KEMAL SOFTIĆ

Krisztián Pósa novoizabrani je ambasador Mađarske u BiH. Dužnost je preuzeo početkom septembra ove godine, a nakon nešto više od 60 provedenih dana u Sarajevu, prvi intervju dao je za magazin Visit B&H. Razgovarali smo u ugodnom ambijentu njegovom ureda, a osim srdačnog dočeka koji nam je priredio, prijatno nas je iznenadio i savršenim poznavanjem bosanskog jezika.

-Moji roditelji su rodom iz Vojvodine i od njih sam naučio prve riječi na vašem jeziku – objasnio je.

Nedavno ste imenovani za ambasadora u našoj zemlji. Koliko ste znali o BiH prije nego ste došli?

-Kad je znanje u pitanju, čovjek nikad ne može biti sasvim zadovoljan zato odgovor na vaše pitanje je: znao sam ponešto o Bosni i Hercegovini, ali možda nedovoljno. Imao sam sreću jer sam završio studije u Debrecinu na smjeru Historija i nekoliko godina kasnije završio sam Političke nauke i jedno vrijeme predavao na fakultetu za historiju južnoslovenskih naroda (moderno doba). Pored toga u BiH sam došao iz Podgorice gdje sam skoro pet godina bio ambasador Mađarske. Prije imenovanja za ambasadora obnašao sam funkciju direktora za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova. Čitao sam dosta o Bosni i Hercegovini, bio sam više puta u vašoj prelijepoj državi, ali ipak ne bih imao dovoljno hrabrosti da kažem da poznajem BiH. Nadam se da ću završetkom mog mandata biti puno samouvjereniji u vezi s vašim pitanjem. Saznanje da ću jedan dio svog života provesti u Sarajevu, u jednom od kulturnih centara Balkana, naravno učinilo me je vrlo sretnim.

Šta će biti fokus Vašeg rada u ovom trenutku?

-Vanjska politika Mađarske je iznimno fokusirana na Zapadni Balkan, ovaj region direktno se nalazi u našem susjedstvu i zbog toga su naše veze veoma aktivne, intenzivne i na političkom i na ekonomskom polju. Naš trgovinski bilans s ovim državama konstantno raste, također i Mađarske investicije su sve veće. MOL – Naftna Industrija Mađarske, OPT Grupacija i Wizz Air je dosta poznat brend u regiji – možda i šire. Moje aktivnosti, pored klasičnih diplomatskih poslova, bit će fokusirani na produbljivanje naših trgovinskih odnosa, na traženju mogućnosti za investiranje mađarskih firmi. Pored toga veliki naglasak će biti stavljen na promovisanje mađarske kulture u Bosni i Hercegovini preko koje bih želio da građani vaše države što više i što bolje upoznaju Mađare i Mađarsku. Pored kulture ćemo puno raditi na jačanje veza u sferi obrazovanja i sporta.

Vijeće ministara BiH i Vlada Mađarske prošle godine potpisale su Sporazum o saradnji na području turizma. Koji je pravi interes mađarskih turista za BiH?

-Interes je obostran. Smatram da bolje upoznavanje naših građana direktno vodi i do boljih međudržavnih odnosa. Uspostavljanje dobrih odnosa između političara je jako važno, ali mislim isto tako je važno da se građani međusobno upoznaju. To je bio naš cilj, a ne sumnjam da su i zvaničnici BiH, sa kojima smo potpisali Sporazum, razmišljali na isti način. Mi smo upravo iz tog razloga pokrenuli direktnu liniju Wizz Aira na relaciji Budimpešta i Sarajevo. Mađarska aviokompanija MALEV je veće radila na ovoj liniji ali je ukinuta, i nakon duže pauze, prošle godine se ponovo uspostavila s Wizz Airom. Wizz Air, kao kompanija sa mađarskom pozadinom, posluje veoma atraktivno i naravno uspješno, i to ne samo u BiH, nego na cijelom Zapadnom Balkanu. Mislim da ove godine Wizz Air iz Tuzle leti u šest država na 15 destinacija. Oni veoma dobro posluju i zadovoljni su saradnjom. Važno je naglasiti da je ponovnim uspostavljanjem linije na relaciji Budimpešta – Sarajevo znatno porastao broj turista u oba grada, što pokazuje da postoji veliko interesovanje. Mađarske turiste najviše interesuje kulturna baština vaše države, historija, gdje imamo puno dodirnih tačaka. Mađari doživljavaju BiH kao počasnog susjeda pošto nas dijeli samo 100 kilometara.

Produžena je podrška mađarske Vlade za avioliniju Sarajevo – Budimpešta, što je velika stvar za obje zemlje. Koliko će to pomoći ekonomskoj saradnji između Mađarske i BiH?

-Ovaj let ne pospješuje samo turizam, nego daje i mogućnosti poslovnim subjektima za lakše sastajanje. Samim tim ovaj let direktno pridonosi jačanju ekonomske saradnje između naših država. Imamo dva leta sedmično, ponedjeljkom i petkom. Let koji stiže u ponedjeljak je prvobitno namijenjen za poslovne ljude. Daje im priliku da radne dane provedu u BiH i posluju s lokalnim partnerima, eventualno nađu nove, i time pojačaju ekonomsko poslovanje. Radit ćemo na tome da što više poslovnih ljudi posjeti BiH i pronađe mogućnosti za buduću saradnju.

Kakva je vanjska trgovina između BiH i Mađarske? Postoji li prostor za njeno poboljšanje?

-Naši vanjski, bilateralni i trgovinski odnosi su dobri. Oni se lagano, ali konstantno, svake godine uvećavaju. Mislim da će ove godine postići nivo od oko pola milijarde eura, što je lijep rezultat, ali još postoji mogućnost za dalje poboljšanje naših ekonomskih odnosa i na tome konstantno radimo. Ako gledamo sa političkog aspekta, pošto je politika u uskoj vezi sa ekonomijom, osnovni nam je cilj pokazati da vrijedi sarađivati s Mađarima.

Kakva je prisutnost mađarskih firmi u BiH, i možemo li očekivati nove investitore, odnosno, koji su  sektori u BiH najzanimljiviji mađarskim biznismenima?

-Ono što je veoma važno znati je da Mađarska, kao što sam već spomenuo, ima dosta velikih investicija u regionu, dosta je značajan investitor u nekim državama u okruženju. Nažalost, Bosna i Hercegovina još nije među tim državama, ali sam ubijeđen da ćemo obostranim radom imati i na ovom polju značajnije uspjehe. Naša ekonomija ima mogućnosti za ulaganja u regionu, prvobitno jer se od 2010. godine intenzivno razvijamo. U posljednje dvije-tri godine imamo rast godišnjeg BDP-a koji je oko 4 posto, a ove godine on će biti između 4,3 ili 4,7 posto. Mađarska se fokusira na sektore koji su prvobitno u vezi s bankarstvom, informatikom, digitalizacijom, agrarom, turizmom i automobilizmom. Mađarska je posljednjih nekoliko godina postala jedan od centara u Evropskoj uniji za proizvodnju automobila. U Mađarskoj se proizvode automobili kompanija Audi, Suzuki, Mercedes, ali i mnogo automobilskih dijelova. U posljednjih nekoliko godina na području proizvodnje automobila fokus je stavljen na digitalizaciju, na pronalaženje novih metoda u vezi s električnim automobilima, i autonomne automobile. Nastojat ćemo da u ovim sektorima nađemo partnere, kako bismo uspostavili dugotrajnu saradnju. Iz tog razloga tražimo adekvatne partnere s kojima bismo s priče prešli na djela.

Jeste li imali već priliku obići neke bh. gradove, i šta Vam se posebno dopalo?

-Ako uzmemo u obzir Sarajevo gdje boravim, tu nema puno toga da se kaže. Šetajući uz Miljacku vidite cijelu historiju BiH. Stari dio grada, novi dio grada i još noviji dio grada. Vijećnica sama po sebi pokazuje šta je bila BiH i šta je ona danas. Nažalost, još nisam imao priliku obići cijelu BiH, ali sam već posjetio jug i predivni Mostar, te Banju Luku gdje su me dočekali prijateljski raspoloženi ljudi baš kao i u Sarajevu.

Tradicionalna bosanska kuhinja značajno se razlikuje od mađarske, iako su dvije zemlje vrlo blizu. Jeste li već probali neke bosanske specijalitete i kako Vam se sviđa?

-Što se tiče bh. kuhinje, najdraži mi je bosanski lonac. Vjerovatno zato što su u mađarskoj kuhinji veoma važni sastojci paprika, luk i bijeli luk, a obzirom na to da se sve to nalazi i u bosanskom loncu, dobijemo nešto što je zajedničko između dvije kuhinje. Volim sirnicu i burek, baklavu, ali na jedan drugačiji način, volim baklavu s višnjom, jer onda dobijemo kombinaciju klasične slatkoće i one kiselosti koju nam daje višnja.