Most u nevesinjskom selu Bratač, koji spaja obale rijeke Zalomke, mještani su nazvali Ovčiji brod. Tačnih podataka o njegovoj izgradnji nema, ali se pretpostavlja da su ga podigle Osmanlije, najvjerovatnije u 16. vijeku.
Načinom izgradnje podsjeća na Stari most u Mostaru. Ovaj neobični most je predložen za nominaciju i potencijalni je kandidat za uvrštavanje na UNESCO-ovu listu Svjetskog kulturnog nasljeđa.
Oaza mira
Za vrijeme naše posjete rijeke nije bilo, pa će se svako ko ne poznaje ovaj dio priče zapitati zašto je tu most. Rijeka Zalomka većim dijelom svoga toka u ljetnjim mjesecima teče kao podzemna rijeka, što je čini najvećom ponornicom u Evropi.
Ovaj most služio je i svakodnevnom prelasku, kada rijeka Zalomka teče površinski. Fantastičan i neponovljiv kraški krajolik u kome se most smjestio, predstavlja pravu oazu mira i prirodne ljepote. Preko mosta prevođena su stada ovaca, koja u proljeće idu iz niske Hercegovine u visoku Hercegovinu – prema Treskavici, Zelengori i Morinama na ispašu.
Most je proglašen nacionalnim spomenikom BiH, a uvršten je i na Listu ugroženih spomenika zbog lošeg stanja konstrukcije, bioloških naslaga i nemogućnosti redovnog održavanja. Na putu između Gacka i Nevesinja nema nikakvih putokaza za most, pa je most izuzetno teško pronaći. Put do mosta, nakon što se skrene s glavne ceste, jednim dijelom je asfaltiran nakon čega dolazi loš i uzak makadam.
Prema tvrdnjama historičara, vjerovatno da je na tom mjestu postojao most i za vrijeme rimske imperije, jer rimski put vodi direktno ka mostu. Postoji i legenda da ga je gradila udovica bega Ljubovića, zajedno s džamijom u Odžaku. Ali 1664. godine čuveni turski putopisac Evlija Čelebija ne spominje džamiju u Odžaku, a ni most, tako da vjerovatno nisu ni bili sagrađeni u tom periodu.
U koritu rijeke ispod samog mosta pronađena je ploča s natpisom na arapskom jeziku, koja je stajala na ogradi i srušena je vjerovatno za vrijeme visokog vodostaja. Ploča je prepolovljena, a natpis zbog dugogodišnjeg djelovanja vode postao nejasan. Ipak, uz saradnju sa stručnjacima iz Zemaljskog muzeja BiH pročitane su dvije riječi, Hajrat i Mahmud.
Kulturni spomenik
Hajrat znači čin koji neko radi kako bi zadobio nagrade na ovom i onom svijetu. Ime Mahmud najvjerovatnije se odnosi na sultana Mahmuda, koji je vladao od 1730. do 1754. godine, i most je podignut njemu u čast. Ova ploča predstavlja do sada jedini materijalni dokaz na osnovu kojeg bi se mogla pobliže odrediti godina izgradnje mosta.
U potpunosti je sagrađen od kamena i kao takav još prkosi zubu vremena i predstavlja jedan od najposjećenijih kulturnih spomenika u Nevesinju. Most ima tri polukružna otvora, od kojih je prvi uz lijevu obalu nešto manji, s rasponom od sedam metara, dok su srednji i desni jednaki, široki po devet metara. Stubovi između otvora široki su po 2,4 metra, dok je ukupna dužina mosta 35,5 metara.
