Držeći u zagrljaju prostrana područja po bezvremenskoj ljepoti nadaleko znanih planina Čvrsnice, Čabulje i Vrana, Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine čijim središtem dominira Dugo polje, poput nepregledne prerije, a jugoistočnim dijelom Parka Blidinjsko jezero, najveće glečersko jezero u BiH.
Nisu zabilježeni posjetioci Blidinju na koje smjenjivanje jedinstvenih prizora ravničarskog Dugog polja i okolnih planinskih vrhova, uz kristalno čistu vodu Blidinjskog jezera, nisu ostavili intenzivan utisak. Područje je to nedirnute prirode koje nudi sve – šumske krajolike, pašnjake, jezero, više od desetak izvora vode, kao i nebrojene planinske biljke po koje dolaze mnogi berači vjerujući u njihovu neprikosnovenu ljekovitost.
Još jedan fenomen
No, pored jedinstvenog prirodnog pečata, Blidinje karakterišu i bogata arheološka nalazišta. Najveću pažnju privlači nekoliko nekropola sa 171 srednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom – stećkom, a najveća i najočuvanija od njih je u Dugom polju koja broji oko 70 stećaka.
Upravo zbog tih brojnih specifičnosti Park prirode Blidinje uvršten je na Tentativnu listu UNESCO-a, te se očekuje u narednom periodu ulazak u fazu izrade Nominacionog fajla i ostalih dokumenata u cilju njegovog uvrštavanja na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a.
Direktor Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle u razgovoru za Fenu navodi da park geološki odlikuju karbonatne naslage nastale prije 180 miliona godina. U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti četiri regije – planinski masiv Čvrsnice (2.228 metara) znan i kao krov Hercegovine, planinski masiv Vrana (2.074 metra), gorski greben zapadne Čabulje (1.776 metara) i Dugo polje.
Područje Blidinja, ističe Kutle, smješteno je u središnjem dijelu BiH i omeđeno sa sjevera, istoka i juga s tri najdublja kanjona u Evropi, od kojih kanjon Drežanke predstavlja jedinstven profil. Krajolikom dominira glečersko jezero Blidinje pozicionirano na 1.184 metra nadmorske visine. U sjeveroistočnom dijelu polja je Brčanjska rječica, koja tu ima izvor i ponor.
– Park Blidinje prostire se na 350 kilometara kvadratnih kao zaštićeno područje Park prirode, u skladu s propisima IUCN Regionalne kancelarije za istočnu Evropu i centralnu Aziju koja radi na očuvanju vrsta i izgradnji funkcionalnog sistema zaštićenih područja. Da je Blidinje zanimljiv prostor za zaštitu govore podaci da je 1890. austrijski geodet Philip Balif kotirao Blidinje, a 1936. Hrvatsko planinarsko društvo “Bjelašnica” vrh “Vilinac” na Čvrsnici za skijaški izlazak – ustvrdio je Kutle.
Blidinjski biser znan je po još jednom fenomenu – najveći je to u Evropi kompleks munike, bora koji je endemski za središnji i zapadni Balkan te južni dio Apeninskog poluotoka. I ne samo to, na njegovom području rastu čak četiri vrste bora, što Blidinje svrstava među jedinstvene zone u Evropi. To su, pored Munike, još Crni bor, Obični ili Bijeli bor te Klekovina, Planinski bor.
Pored Blidinjskog, ovaj Park prirode ima i drugih jezera – Čvrsničko, Ledeno, Jezerine i Crepulja. Kutle podvlači da blidinjsko područje daje čak 40 posto vode Neretvi, Radobolji, Drežanki, Lištici i Trebižatu. Poznato je kao “zračna banja” i antialergijski prostor, te predstavlja istinski magnet za sve kojima zbog zdravstvenih problema posjeta Blidinju može donijeti oporavak.
Kutle podvlači da se Park može pohvaliti i s tri segmenta koji su zaštićeni kao geomorfološki spomenici prirode – jezero Blidinje, Hajdučka vrata na Čvrsnici i Mijatova pećina na Vran planini.
Planinski masivi
– Hajdučka vrata na vrhu Čvrsnice priroda je napravila u obliku kamenih vrata iza kojih je provalija i strmina, te su dobila ime po hajducima. Svim planinarima je to meka za slikanje, pogotovo inozemnim posjetiocima. Također, tu je i Mijatova pećina na Vranu, prostor gdje je obitovao i sakrivao se hajduk Mijat Tomić, poznat po djelovanju na prostoru Blidinja – naglasio je Kutle.
Govoreći o turistima, Kutle ističe da Blidinje godišnje posjeti njih oko 100.000, a masovniji dolazak bilježi se od petka do nedelje. Najviše posjetitelja je iz BiH, a potom Hrvatske, Njemačke, Francuske, Italije, Turske i Dubaija.
– Na turiste najviše ostavljaju utisak masivi Čvrsnice i Vrana, Dugo polje i Blidinjsko jezero, kao i domaća hrana i klima. No, također i srdačnost stanovništva, ljekovito bilje, te pitka voda s 15-ak izvora u Parku – podvukao je on.
Posjetioci Blidinja pored uživanja u ljepoti nedirnute prirode, mogu se zabaviti i nekim od brojnih sadržaja koje Park nudi, kao što su biciklizam, skijanje, jahanje, trke, najam qadova te raznovrsna ekološka hrana.
U planu je ove godine i otvaranje upravne zgrade sa smještajnim kapacitetom, restoranom i dvoranom za seminare, te dovođenje tehničke vode u objekte na skijalištu i za omogućavanje zasnježivanja staza. Kutle se nada da će uz planirane promjene Park prirode Blidinje u narednim godinama biti nosilac turizma u regiji.
