Javne česme s pitkom vodom već nekoliko vijekova nesvakidašnji su i dekorativni simboli grada Sarajeva. Ove česme prvenstveno su služile domaćem stanovništvu, ali i putniku namjerniku da zastane napije se svježe, hladne vode i nastavi svoj put.
S obzirom na to da je Sarajevo smješteno u kotlini, a mnogobrojna naselja su raštrkana po brdovitim i visokim područjima i bez pitke vode, česme su im služile da u svako doba imaju svježu vodu u svojim domovima.
Program obnove
O sarajevskim javnim česmama postoje razne priče i legende. Neke su bile motivi raznih suvenira, dok su pojedine našle svoje mjesto na slikarskim platnima i umjetničkim djelima. One svjedoče o ovdašnjoj tradiciji i u neku ruku predstavljaju značajan spomenik u kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine.
Prema historijskim zapisima iz Arhiva grada Sarajeva, na kraju 19. vijeka postojale su 152 javne česme u samom gradu. Od ovoga broja ostalo ih je svega 30-ak, 90-ih godina prošloga vijeka. Sve svjesniji da česme polako nestaju i propadaju, gradske vlasti su 1995. godine odlučile da naprave Program obnove starih česmi, ukupno njih 41, koje je trebalo rekonstruirati i restaurirati. Prema ovom programu do danas, obnovljene su mnoge zapuštene i propale česme, kojima je na taj način vraćena stara svrha postojanja.
Najpoznatija sarajevska česma je zasigurno Sebilj na Baščaršiji, koja je obnovljena 2006. godine. Iz ovoga dijela grada potječe i čuvena izreka: „Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, stalno se vraća u Sarajevo“.
Tokom 2006. godine zahvaljujući gradskim vlastima obnovljene su i Bistrička, u Provarama, Česma na Brdu i Česma Kesa.
Restauriranje javne česme na Tereziji, u starogradskoj mjesnoj zajednici Toka-Džeka, završeno je krajem 2015. godine. Ova česma je od velikog značaja za ovaj dio grada, jer vodom snabdijeva brdovita naselja Bistrik, Hrid, Jarčedole, Mahmutovac, Širokaču, Bostariće, Komatin, Soukbunar…
Donacija građana
Nema Sarajlije koji nije čuo za česmu na Tereziji. Neobična je po tome što se radi o prirodnom izvorištu pitke vode, a na ulazu ka česmi izgrađene su stepenice i kameno korito. Još jedna neobičnost u vezi je s česmom Terezije, a radi se o tome da je ova česma restaurirana ličnom donacijom mještanke Sarajeva u znak sjećanja na njezinu majku.
Jedna od najstarijih sačuvanih sarajevskih česmi je i ona pod Alifakovcem. Ugrađena je u zid harema Vekilharčove džamije, u narodu poznata kao i Hadžijska džamija. Nastala je, pretpostavlja se, kada i sama džamija, odnosno između 1541. i 1561. godine. Kao poklon grada Sarajeva gradu Rimu 1999. godine izgrađena je i njena replika na trgu Piazza S. Giorgio al Velabro.
Tu je i česma na Kovačima, smještena na uglu ulica Kovači i Jekovac. Sagrađena je 16. vijeku, na zidu starog muslimanskog mezarja i najljepša je stara sarajevska česma sačuvana u izvornom obliku i izgledu. Gazi Husrev-begov vodovod iz izvora Crnila snabdijevao je ovu česmu sve do 1890. godine kada je spojena na gradski vodovod.
