Feđa i Boro oživljavaju prošlost: Upoznajte “mađioničare” Zemaljskog muzeja BiH

Zemaljski muzej BiH osim bogate kolekcije eksponata, koji svjedoče o bogatoj historiji  Bosne i Hercegovine, posjeduje i zanimljivu kolekciju umjetničkih djela, koja su nastala u režiji dva umjetnika, preparatora i taksidermista Feđe Čehajića i Bore Žuža.

Njihov zadatak je oživjeti prošlost i učiniti atraktivnim stalne postavke i izložbe bh. najznačajnije naučne i kulturno-historijske institucije, u čemu su vrlo uspješni! Zahvaljujući njihovim „mađioničarskim“ podvizima posjetioci Zemaljskom muzeja BiH mogu doživjeti ono što su pročitali i vidjeli iza korica historijskih knjiga. Oni prave replike dinosaura, raznih insekata i ptica, ajkula, brodova, stijena, kuća… u prirodnoj i neprirodnoj veličini.

– Puno je projekata iza nas. Najviše radimo na Odjeljenju za prirodne nauke našeg muzeja. Ja sam preparator za beskičmenjake, a kolega za kičmenjake, ali pošto smo obojica završili Akademiju likovnih umjetnosti, tako se proširio i prostor našeg djelovanja na slikarstvo i kiparstvo. Dakle, osim što pravimo replike, postali smo pravi scenografi, a muzej je naše pozorište. Radimo i vizuelne i zvučne efekte – kazao nam je Ćehajić.

Materijale kojim se služe pri izradi svojih djela diktira finansijska podrška muzeja, zbog čega biraju one dosta jeftinije, a vrlo često i improvizuju.

– U principu to je stiropor, poliester, ljepila, a razvijamo i nove metode i tehnologije u toku samog rada. Snalazimo se. Pokušavamo što realnije prikazati šta god da radimo. Tako smo vodu, da bi izgledala u svom prirodnom stanju, napravili od poliestera, i reakcije su odlične, mada još studiramo kako to poboljšati. Također, dlaku mamuta smo jako dugo istraživali, i na kraju je napravili od ovčije. Izgleda identično – istakao je.

Radovi na projektima nekada traju i po dva do tri mjeseca, a najviše vremena oduzeo im je dinosaur dug šest metara.

– Dinosaur je bio zahtjevan zbog same strukture, ali i izgleda njegove kože. Počnemo nešto raditi bez da znamo kako jer trebalo je dobiti tu njegovu krljušt. Ali uspjeli smo. U razvijenim zemljama ovaj posao u muzejima radi desetak ljudi. Jedni samo lijepe, drugi farbaju, treći pripremaju dijelove figure, i samim tim ide brže. Nama je tako kako je. Volimo svoj posao i to nas drži. Najviše radimo zbog djece koja su naša publika – naglasio je.

Osim u Zemaljskom muzeju BiH, zainteresirani djela ovog kreativnog dvojca mogu pogledati i u muzejskim institucijama u Banjoj Luci, Tuzli, Orašju, Visokom…