Skip to content Skip to footer

Ekonomija BiH

Uz Makedoniju, Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u SFRJ. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u BiH je forsirana teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80 posto. Nakon 1995. godine, proizvodnja se malo oporavila (1996-98), ali rast je znatno usporio 1999. godine. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990 godine.

Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 40 posto. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede, jer iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike se ne bave sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i u svim segmentima društva.

Prema procjenama iz 2003. godine BDP iznosi otprilike $24,31 milijardu, a raste 3,5 posto godišnje. BDP po glavi stanovnika je $6,100. Po sektoru, 13 posto BDP-a otpada na poljoprivredu, 40,9 posto na industriju, te 46,1 posto na uslužne djelatnosti. 40 posto radnika je nezaposleno. Konvertibilna marka ili KM je nacionalna valuta uvedena 1998. godine, a direktno je vezana za euro.

Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine su: žito, kukuruz, te razne vrste voća i povrća. Glavne industrijske grane su: proizvodnja čelika, uglja, željeza, automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja duhana, namještaja i prerada nafte. Glavni partneri za izvoz su Hrvatska (17,22 posto), Srbija (14,1 posto), Njemačka (13,6 posto), Italija (12,56 posto), Slovenija (9,15 posto) i Austrija (6,18 posto) (procjena iz 2008.).

Glavni partneri za uvoz su Hrvatska (17,06 posto), Njemačka (11,75 posto), Srbija (10,59 posto), Italija (9,33 posto), Slovenija (5,89 posto), Mađarska (4,14 posto) i Austrija (3,72 posto) (procjena iz 2008.).

VALUTA

Konvertibilna marka (KM) je nacionalna valuta u Bosni i Hercegovini od 1998. godine. Međunarodna skraćenica za konvertibilnu marku je BAM. Konvertibilna marka je odlukom Centralne banke Bosne i Hercegovine vezana za euro i svaka izdana novčanica ima pokriće u eurima. Fiksni kurs je 1 KM = 0,51129 €, odnosno 1€ = 1,95583 KM

U Bosni i Hercegovini na novčanicama u istim apoenima pojavljuju se različiti likovi (slike na novčanicama). Većina novčanica zvanično je urađena u dvije varijante. Izgled i boja apoena su identični osim lika na prednjoj i slike na zadnjoj strani. I jedna i druga verzija su originalne novčanice i potpuno se ravnopravno koriste na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Kursnu listu za KM i izgled novčanica u Bosni i Hercegovini možete pogledati na stranicama Centralne banke BiH www.cbbh.ba.

Leave a comment