Bukvić: Promocija BiH i Balkana je put uzbrdo, ali nemamo alternativu

Bukvić: BBI banka je doživjela veliku ekspanziju

BBI već godinama posluje u Bosni i Hercegovini po principima islamskog bankarstva, a jedan od najvažnijih projekata ove institucije je i Sarajevo Business Forum. Iskustvo u investicijama i razvoju novih vrijednosti zasigurno je diferenciralo ovu banku od konkurencije. O ovim, ali i nizu drugih tema, razgovarali smo sa direktorom Amerom Bukvićem.

Kakva je za BBI banku bila poslovna 2016. godina po ključnim parametrima?

– Ostvarili smo rekordan rezultat, rekordnu veličinu aktive, rekordan profit, rekordan rast portfolija! Ušli smo u kategoriju srednjih banaka i najbrže smo rastuća banka u BiH. Tržište je prepoznalo sve što smo radili na promociji najboljih mogućih uslova i za firme i za pojedince.

To što smo islamska banka diferencira nas od drugih banaka. Šta znači biti islamska banka? Znači biti banka integrisana sa privredom i da iza svake transakcije postoji realna vrijednost. Pokušavamo da budemo partner našim klijentima u pronalasku tržišta i  investicija.

Najavili ste saradnju sa vladama Tuzlanskog i Kantona Sarajevo te Općinom Centar u ekonomskom konsaltingu. Šta očekujete od te saradnje?

– Prioritet nam je razvoj privrede i tržišta na kojem poslujemo. To se ne može ostvariti bez saradnje između javnog i privatnog sektora, a banka ne može prosperirati bez tržišta.

Tržište se teško može širiti bez koordinacije regulatora, odnosno vlada. Želimo da im pomognemo u osmišljavanju projekata za novo tržište, od kojeg bi svi imali koristi: građani, firme, finansijski sektor, a na kraju i te vlade od većih poreznih osnova.

Kako ocjenjujete tok projekta “40 miliona KM za privredu Kantona Sarajevo“?

– Kantonalna vlada podržava mala i srednja preduzeća. Javili smo se na taj poziv ravnopravno s drugim bankama, ponudili najbolje uslove i pobijedili na tenderu. To je u suštini saradnja javnog i privatnog sektora. Država daje određene subvencije firmama, a mi sredstva. Udružili smo sredstva; mi 40 miliona KM, a oni oko milion i 900 hiljada i osigurali finansiranje do sedam godina po niskoj fiksnoj profitnoj stopi za korisnike.

Kanton od preduzeća traži da zapošljavaju. Tako dobija kanton, firme, a i mi.

Je li nedostatak zakonske regulative prepreka javno-privatnom partnerstvu kod nas?

– Zakon je jedna, a saradnja između privatnog i javnog sektora druga stvar. Naprimjer, organizacija Sarajevo Business Foruma; mi snosimo sve troškove, organizaciju, stavljamo svoje resurse na raspolaganje, a država se uključi kao organizator. Ne govorim da se privatiziraju bolnice, da privatni sektor preuzme autoputeve i to naplaćuje. Britanci su procesuiranje aplikacija za vizu i te poslove spustili na privatne firme.

Konkurencija je nužna, monopol negativno djeluje kako na privatni, tako i na javni sektor. Naši mladi odlaze u Austriju, a ne ostaju ovdje jer su bolje organizirali neke stvari za život.

Zato ste i kazali da “nije problem što dolaze arapski turisti, već što mladi idu iz BiH“?

– Dođe ovdje 30-40 hiljada Arapa ljeti. Prođe ljeto, oni odu… A godišnje 80 hiljada naših građana ode trajno! Proda imovinu i ode! Ovi došli na tri mjeseca ovdje, potrošili pare i otišli. Sve zemlje se bore da privuku turiste, a mi to problematiziramo.

Bliži se i novi SBF, šta možemo očekivati ove godine od ovog prestižnog događaja?

– Imamo velike najave, ali ne možemo da objavimo konkretna imena dok se sve ne potvrdi. Ovo je osmi forum i nijedan do sada nije bio manji od prethodnog.

Privlačenje investicija i rad na promociji BiH je dug put, pogotovo jer je naša zemlja bila identificirana kao problematična. Kad kažete Balkan, to nije nešto lijepo već je to bilo podijeljeno i zaraćeno, uništeno. To je put uzbrdo, ali nemamo alternativu.

Moramo pozivati investitore, pripremati im projekte ako hoćemo prosperitet. Imamo SFF, Baščaršijske noći, SBF, ali nam treba makar 12 ovakvih i sličnih događaja godišnje. Vidite kakve se stvari dešavaju, koliko se hotela, tržnih centara i slično otvorilo u Sarajevu zbog SBF-a. Tu su i investicije poput brčanskog Bosnaploda, Hepoka, turizma… Treba vremena! Sada banke koje su nam konkurencija žele s nama sarađivati na projektima.

 Kako ocjenjujete odnos prema privlačenju investicija iz arapskog svijeta i Kine?

– Moji roditelji su inženjeri i od 1976. su živjeli po tim krajevima, gdje sam i odrastao. Fakultet sam završio u Maleziji, a magistrirao u Japanu. Odakle ćemo dovoditi investitore? Iz Italije, Portugala, Španije? Ekonomske aktivnosti sele na Daleki Istok, Kina postaje jedna od vodećih ekonomija svijeta. To je velika fabrika čitavog svijeta! Nema više rižnih polja i bicikala.  Indija ima jak IT sektor. Uz Kinu planiramo privući i druge zemlje sa Istoka.

Pazite, u bh. bankama je oko 60 posto kapitala iz Austrije. Neka se nastavi taj „link“ sa Evropom i neka sve te banke dovode investitore iz Evrope. Ali, hajde da pravimo koridore i prema istoku, prema Kini i Indiji, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza. Azerbejdžan je ogromna i jaka ekonomija, imamo li potencijal da radimo s njima? Možemo, tu je SBF i pravimo nove ideje i alternative, te nova tržišta.

Kako se pripremiti za investitore

Priprema je bitna, ljudi su najvažniji resurs. Ulažite u nove generacije, planirajte dugoročno. Očekujte i da svi uspješni investitori planiraju dugoročno, a ne kratkoročno. Nemojte pokušavati da preko noći postanete bogati, nego pravite koridore koji će dugoročno da proizvode nove vrijednosti. Za to su potrebni kvalitetni kadrovi, ideje i projekti, kvalitetna implementacija. Ekipirajte se i nemojte gledati gdje je sada lopta, već gdje će biti.