Bosna i Hercegovina svojom divljom i netaknutom prirodom mamac je za avanturiste, one koji žele osjetiti adrenalin, ali ujedno i uživati u predjelima koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Sve ovo rezultira velikom popularizacijom alpinizma u našoj zemlji. Armin Gazić, 27-godišnjak iz Zenice, tipični je predstavnik ovog sporta. Uspješni bosanskohercegovački alpinista ovim adrenalinskim sportom počeo se baviti kao dvanaestogodišnjak. Najprije je hodao po okolnim brdima, pa počeo skijati i malo po malo rodila se ljubav prema uspinjanju.
– Nisam bio ljubitelj fudbala, košarke i ostalih popularnih sportova. Uvijek sam volio ekstremnije sportove koji su vezani za prirodu i planinu. Kako sam više hodao, upoznavao slične ljude i planine, tako sam postajao sve uključeniji u to – priča Gazić.
U Zenici je postojao klub u kojem je bilo dosta mladih koji su utjecali na njega. Tako se rodila ljubav i počeo je sebi postavljati ciljeve. Uslijedili su i prvi i veći rezultati, odlazak na Alpe, brojni usponi.
– Jedan od najznačajnijih je uspon kroz sjevernu stijenu Matterhorna. To je stijena visoka 1.200 metara i važi za jednu od najtežih u Alpama, a sam uspon kroz nju neki ocjenjuju težim od penjanja na Mont Everest – ističe on.
Za alpinizam nikada ne govori da je sport već je to, kako kaže, kultura življenja i više od sporta.
– Živite to, stalno razmišljate o tome. Kada ostvarite jedan cilj odmah sebi u glavi zadajete neki novi. Prije tri godine sam imao nesreću na planini Prenj u kojoj sam zamalo stradao, a desila se jer sam se kroz prethodno iskustvo i sve uspone opustio i prestao da poštujem pravila sigurnosti. Ukoliko se poštuju ta pravila poštuju ne može se desiti nikakva nesreća. To mi je bila dobra škola za nastavak bavljenja alpinizmom – kaže Armin.
Dosta vremena je proveo po Alpama, u Sloveniji, Švicarskoj, Austriji, Francuskoj, ali su naše planine, kako ističe, puno ljepše.
– Prvo što nisu komercijalizirane, jer kada odete na Treskavicu, Prenj, Čvrsnicu možete sresti nekoliko ljudi ili nikoga, a drugo je netaknuta priroda. Dio sam sarajevske škole alpinizma koja ima tradiciju dugu 50-ak godina, a kroz edukaciju i organiziranje ljetnih i zimskih tečajeva popularizira planine naše zemlje, privlači sve veći broj penjača i ljubitelja prirode i širi pozitivnu priču kroz samu edukaciju – poručuje Gazić.
Prema njegovim riječima, u posljednjih pet do šest godina alpinizam je doživio ekspanziju u Bosni i Hercegovini, a svi veći gradovi poput Mostara, Bihaća, Banje Luke, Zenice, Tuzle imaju po nekoliko klubova s nekih stotinjak članova.
– Alpinizam kod nas nema tu popularnost kao recimo u Sloveniji ili nekim drugim zapadnim zemljama. Nažalost, i pored svega što naša zemlja može ponuditi ovisnicima o adrenalinu i ljubiteljima alpinizma, još su rijetki strani alpinisti koji dolaze u našu zemlju s ciljem bavljenja ovim sportom – zaključuje Gazić.
