Ko god je kročio u Sarajevo, sigurno je prošetao Baščaršijom, historijskim i kulturnim centrom glavnog grada Bosne i Hercegovine. Baščaršija je jedno od rijetkih mjesta u Sarajevu na kojem se može osjetiti duh prošlog vremena, gdje se još mogu čuti i vidjeti zanatlije koje pred prolaznicima, svojim rukama kuju posuđe, obrađuju bakar, metal, melju i peku kafu, prave obuću i različite suvenire, gdje se mogu nahraniti golubovi, a u skoro svim ulicama osjetiti mirisi specijaliteta bosanske kuhinje.
Baščaršija je izgrađena u 15. vijeku kad je Isa-beg Ishaković izgradio han, a pored njega brojne dućane. Nakon toga, najveći vakif i dobročinitelj Sarajeva Gazi Husrev-beg od 1521. do 1541. na tom prostoru sagradio je brojne znamenitosti, poput Begove džamije, medrese, biblioteke, hanikaha, hamama, bezistana, Tašlihana, imareta, koji danas predstavljaju neke od najvažnijih historijskih objekata.
Glavna čaršija
Ime ovog dijela grada potječe od riječi “baš”, koja na turskom jeziku znači “glavna”, tako da po tome Baščaršija znači “glavna čaršija”.
Iako danas na Baščaršiji, pored džamija, minareta, kula, bezistana i druge stare gradnje iz osmanskog perioda, mnoge stvari podsjećaju na davno prošla vremena, najstarije sarajevske zanatlije kažu da se ona do danas dosta promijenila.
Sebilj, koji je izgrađen u 18. vijeku, bio je nizak i nije bio ovako izdignut. Tramvaj se okretao gdje se sada skupljaju golubovi, a posebno zanimljiv je bio ljetni, otvoreni tramvaj, koji danas ne postoji.
Sebilj je bio mjesto susreta, a zanatlije su čuvale Baščaršiju, to su ljudi koji su radili na istom mjestu 100, 200 i 300 godina. Baščaršija je bila podijeljena po zanatima tako da su u svakoj ulici bili dućani za jedan ili više srodnih zanata, a i danas mnoge ulice na Baščaršiji nose ime po zanatima koji su se u njima obavljali.
U jednoj ulici bile su samo kazandžije, a malo ih je bilo i pod Kovačima. U Saračima su bili kožari ili sarači, na drugoj strani su bili remenari. U Zlatarskoj ulici se radilo samo zlato i srebro i ništa drugo. Nije se moglo desiti da neko otvori radnju cipela, tekstilnu ili neku drugu radnju u toj ulici. Tačno se znalo šta se gdje može otvoriti. U drugim ulicama su bili kovači, bravari, bilo je ašdžija i abadžija. Bilo je pekara, pitara, ćevabdžinica. Baščaršija je bila glavni trgovinski centar ovoga kraja i jedan od najpoznatijih na Balkanu, s nekoliko desetaka hiljada trgovačkih i zanatskih dućana.
Baščaršija je sve do 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća bila i centar zbivanja i okupljanja starih sarajevskih porodica.
Radnje su na čaršiji imali oni sa Vratnika, Bistrika, Bjelava, Kovača… Svi su se znali, sve zanatlije su se pazile. Na Baščaršiji je bilo i kafića, ali mnogo manje nego sada. Oni su bili u zavučenim ulicama. Rijetko je bilo kafana na nekoj ulici gdje je bilo zanatlija, jer su oni stvarali buku udaranjem čekića.
Zaštita države
Danas se na Baščaršiji otvaraju moderne radnje i stari zanati polako izumiru, posebno kazandžijski, koji je gotovo 450 godina bio jedan od najunosnijih i najpoznatijih zanimanja u Sarajevu.
Poznati sarajevski arhitekta Mufid Garibija, koji je ujedno i jedan od najboljih poznavatelja historije Sarajeva, kazao je kako je nakon Drugog svjetskog rata na prostoru između Sebilja i Bakijske džamije bila pijaca.
– Upravo su ti stolovi nasred Baščaršije do Bakijske džamije povećavali frekvenciju prolaska ljudi. Ta pijaca stajala je sve do momenta kada se odlučilo da se na tom mjestu naprave autobuska stajališta za javni prijevoz prema gornjim dijelovima Sarajeva. Šezdesetih godina tu je, zajedno s autobuskim stajalištem, sagrađen i taxi štand – kazao je Garibija.
Zlatno doba Baščaršije naprasno je prekinuto kada je u oktobru 1697. vojska habsburškog princa Eugena Savojskog provalila sve do Sarajeva, te spalila veći dio grada. Baščaršija je potom obnovljena, ali je ponovo stradala u požaru 1857. godine, kada je i formirana današnja granica između tada znatno smanjene Baščaršije i ulice Ferhadija.
Iako izmijenjena i pomalo modernija Baščaršija, ona je danas spomenik pod zaštitom države, kulturno-historijsko jezgro Sarajeva i nezaobilazno mjesto za sve stanovnike i posjetitelje glavnog grada BiH.
