U paklenim vrućinama koje su vladale zadnjih sedmica niste baš imali mnogo izbora – sjediti u zatvorenom prostoru uz klima uređaj ili pobjeći na višu nadmorsku visinu gdje je bilo svježije i podnošljivo. Odlučio sam se na ovo drugo, odlazak do bjelašničkih dragulja Umoljana i Šabića, jer ipak je ljeto, šteta čamiti u zatvorenom. Bit će zato dovoljno prilike kad krenu jesenje i zimske magle, kiše i snjegovi.
Iz Sarajeva možete do tamo putem preko Hadžića ili Krupca koji je djelomice rekonstruiran i u dobrom stanju, ali ponegdje još dosta uzak i s oštećenim kolovozom. No, sam odvojak za Umoljane je u još lošijem stanju i dosta oštećen, uzak, s jakim serpentinama i na poprilično mjesta neočišćen od šljunka i pijeska, tako da se preporučuje samo za vožnju autom i laganim cross motorima, a nikako težim putnim ili sportskim dvotočkašima.
Nekropole stećaka
Područje bjelašničkog platoa je bilo naseljeno još u prahistorijskom dobu. Većina sela na Bjelašnici je nastala transformacijom sezonskih stočarskih naselja, koja su se nazivala mahale, u stalna naselja čiji su današnji stanovnici porijeklom iz Hercegovine. Naziv sela Umoljani potiče od naziva Humljani. U kasnom srednjem vijeku ovo područje pripadalo je oblasti Kraljeve zemlje. Umoljani su od srednjeg vijeka bili kultno sjedište gornjeg toka Rakitnice o čemu svjedoče ostaci na Crkvini, a kasnije i džamija u Umoljanima.
Nacionalni spomenik nekropola Umoljani obuhvata 53 stećaka, 11 starih nišana i ostatke temelja objekta crkve, smještenih na šest lokacija u blizini sela. Na lokalitetu Dolovi, malo iza uspona serpentinama u smjeru Umoljana, nalazi se najveća nekropola stećaka i uz nju stari nišani. Većina stećaka izrađeni su od lokalnog kamena, imaju oblik ploče, sanduka i sljemenjaka.
Znatan broj stećaka ukrašavaju realistička i simbolička obilježja (linije rađene u vidu reljefnih ispupčenja i udubljenja, loza s trolistom, loza sa spiralama, stilizirani križ, latinski križ, štit, mač, krug i figuralna predstava kola, odnosno posmrtnog kultnog plesa, zatim predstava stiliziranog stabla s dva para spiralnih zavoja koji se simetrično povijaju, te ukras rozete).
Nešto dalje dolazi se do džamije u Umoljanima o čijem tačnom vremenu gradnje ništa nije poznato, a pretpostavlja se da je sagrađena krajem 15. stoljeća. Na pretpostavku upućuje veliko prisustvo muslimana u popisu stanovništva sela Umoljani iz 1488./89. godine. Kod mještana je zapamćeno da je džamija bila sagrađena od drvenih brvana s drvenom munarom.
Gastronomska ponuda
Džamija sa kamenim zidovima je sagrađena krajem 19. stoljeća, a današnja kamena munara 1930-ih godina. U ovoj džamiji, tokom Drugog svjetskog rata, čuvana je i sačuvana sarajevska Hagada. Tokom posljednjeg rata jedini objekat na području bjelašničkih sela koji nije bio zapaljen je džamija u Umoljanima. O tome se ispredaju razne priče i legende.
Umoljani imaju više ugostiteljskih i smještajnih objekata, da se isplati razmišljati i o nešto dužem boravku. Posebno se mogu preporučiti restoran Čardak, te na nešto višoj lokaciji, na putu ka vidikovcu nad Umoljanima, Konak Umoljani.
U Konaku se možete diviti i veoma zanimljivoj etnografskoj zbirci, koju je vlasnik očito prikupljao s velikom ljubavlju i znanjem, smještenoj u objektu prilagođenom tradicionalnoj planinskoj gradnji Bjelašnice. Gastronomska ponuda je zasnovana na potpuno prirodnim, domaćim sastojcima. Uspon odavde do vidikovca uopće nije težak i traje 15-ak minuta.
U Šabićima je vrijedna za pogledati manja nekropola stećaka na lokalitetu Han. Na žalost, nekropola je teško oštećena od pripadnika francuskog bataljona UNPROFOR-a koji su pri gradnji puta 1993.-95. devastirali nekropolu.
I ovo prelijepo planinsko mjesto raspolaže ugodnim mjestima i s gastronomskog i smještajnog aspekta – restoranom Šabići i restoranom i pansionom Luka. Ja sam produžio malo dalje, do Medene doline koja, uz odličan restoran, raspolaže i zip-lineom, a nalazi se nešto prije serpentina u smjeru Olimpijskog centra Bjelašnica. Šabići služe i kao polazna tačka za posjetu kanjonu Rakitnice.
Autor: Tarik Dreca
